»
10
PRAKTIČNIH SAVETA ZA VAŠ SOPSTVENI EKOLOŠKI DOPRINOS
|
1.
Vaš
automobil nije vaš najveći zagađivač u domaćinstvu. Neadekvatna
izolacija i upotreba štetnih materija stavljaju na vašu dušu i povećanje
pritiska na elektromrežu, vodovod, sisteme za preradu čvrstog i tečnog
otpada, kao i na neke već preopterećene neobnovljive resurse.
Da bi ste
rešili ovaj problem, nisu vam potrebna skupa rešenja jer se radi o
problemima iz 18. veka koji ne traže tehnologiju
21.veka. Jednostavno, sprovedite bolje zaptivanje vrata i prozora,
upotrebljavajte reciklirane materijale i minijaturne sisteme za
prečišćavanje i racionalnu potrošnju vode u domaćinstvu. Na primer,
pločice od plute, radne površine od recikliranog otpadnog papira i
daščice od bambusa umesto klasičnog parketa i laminata mogu da budu
dekorativno uspešne a veoma jeftine.
2.
Vodite
računa kakva vam je kućna rasveta. Najveće uštede prilikom uvođenja
racionalne kućne rasvete ostvaruju se korišćenjem kompaktnih
fluorescentnih sijalica (compact
fluorescent lightbulb – CFL) u standardnim fasonima.
Činjenica je da CFL
sijalice koštaju 3-5 puta više nego obične sijalice ali troše samo jednu
četvrtinu električne enegije u odnosu na njih i traju nekoliko godina
duže. Pored oznake CFL negde ćete naći i oznake ENERGY SAVERS, ne brinite
- radi se o istim kompaktnim fluorescentnim sijalicama različitih
proizvođača; takođe, neki od proizvođača fluorescentnu spiralu zatvaraju
u stakleno zvono. Obratite pažnju na pakovanje: CFL sijalica od 7 vati
daje isto osvetljenje kao obična od 40 vati, CFL sijalica od 26 vati je
ekvivalent običnoj od 100 vati, itd. Imajte na umu: svaka od njih sadrži
5 mg žive što znači da ćete morati, ako do sada niste, da počnete sa
sortiranjem otpada za recikliranje.
3.
Vaš doprinos ekologiji kroz garderobu koju nosite nipošto ne znači da
smesta treba da naučite štrikanje od vaše bake i da tražite nekoga ko
prodaje “sto posto” prirodnu vunu sa ovaca hranjenih bez “hemije”.
Polako i strpljivo.
Odavno je utvrđeno da ono što nosimo ima negativan uticaj na
životnu sredinu kroz neodgovarajuće pranje.
Istraživanja obavljena na Univerzitetu u Kembridžu pokazala su da 60%
energije potrošene na jedan garderobni artikal otpada na njegovo pranje
i sušenje. Tokom svog perioda upotrebljivosti obična majca na ovaj način
pošalje u atmosferu preko 4 kg ugljen-dioksida.
Podrazumeva se da ovo ne znači da treba da nosimo neopranu garderobu,
naravno da ne. Sve što treba učiniti jeste da garderobu peremo u mlakoj
a ne toploj vodi i to kada nam se nakupi dosta neopranog veša, dakle
treba izbaciti naviku da često peremo male količine.
Kad kupujete novu veš-mašinu, raspitajte se o njenoj energetskoj
efikasnosti. Nove veš mašine troše svega ¼ struje koju su trošile
veš mašine starije generacije. I naravno, kada je pranje veša gotovo,
osušite ga prirodnim putem, kad god je lep dan, okačite ga na konopac
da Sunce uradi svoje, a mehanički sušač koristite samo pri kišnom
vremenu.
Poštujući ovih par
saveta, održavanje vaših “krpica” u besprekorno čistom stanju stvaraće
za celih 90% umanjenu emisiju CO2, što je
fantastičan doprinos svakog od nas u borbi protiv globalnog zagrevanja.
4.
Ako
prosečnog Nemca, Engleza ili Amerikanca nije sramota da povremeno uđe u
prodavnicu nošene garderobe (popularni second-hand shop), onda nema
razloga da mi izigravamo aristokratiju i po svaku cenu kupujemo nove
stvari. U ekološkom pogledu ovakav stav je podržan bezrezervno, jer
kupovinom očuvane košulje u ovakvoj prodavnici štedite energiju koja bi
inače bila utrošena na proizvodnju i transport nove košulje do prodajnog
mesta, a naravno to vodi u smanjenje emisije CO2.
Svaki garderobni
artikal ima svoj negativni uticaj na životnu sredinu: neki sintetički
tekstilni materijali zahtevaju primenu nafte ili njenih derivata u
proizvodnom procesu, dok na pamuk koji se koristi u tekstilnoj
industriji otpada manje od 3% obrađenih površina u svetu ali zato cela
četvrtina utrošenih pesticida. Topla preporuka: okupite prijatelje i
neka svako ponese deo garderobe koji bi da menja za neki drugi. Ušteda u
svim njenim aspektima.
5.
Plastične kese sa
kojima dođete kući iz kupovine će verovatno završiti na deponiji. Svake
godine distribuira se preko 500 milijardi plastičnih kesa od kojih se
manje od 3% reciklira.
Uglavno se proizvode
od polietilena do čije potpune biorazgradnje može doči tek kroz hiljadu
godina. Vaše učešće u emisijama CO2 smanjićete upotrebom platnenih torbi
ili kesa od biorazgradljivih materijala.
6.
Screen saver na
vašem monitoru jeste pametna stvar ali izaziva veliku potrošnju struje.
Prema rezultatima istraživanja, 75% ukupno potrošene električne energije
u domaćinstvu odlazi na rad vašeg televizora, DVD plejera, audio sistema
i računara dok je u stand-by režimu.
Prosečni desktop
računar (bez monitora) dnevno potroši 60 do 250 vati električne
energije. U poređenju sa računarom koji se ne isključuje tokom dana,
računar koji se koristi četiri sata dnevno a onda potpuno isključuje je
pravi dokaz vašeg “zelenog” zalaganja i uštedeće vam priličnu svotu
novca tokom godine.
7.
U svakom
kancelarijskom prostoru neko od zaposlenih bi trebao da bude zadužen da
nakon kraja radnog vremena obiđe računarsku tehniku i proveri da li je
potpuno isključena.
Ova mera primenjena masovno veoma bi smanjila
pritisak na energetski sistem što bi uticalo na smanjenje emisija
ugljenika u atmosferu, a takođe i produžila radni vek tehnike uz
smanjenje troškova njenog održavanja.
Obilaženjem svake
kancelarije pojedinačno trebalo bi da se proveri da li su računari,
njihovi monitori, stone lampe, štampači i faks-mašine isključeni, a
klima uređaje i rasvetu moguće je programirati da se isključuje kada se
završi radni dan.
|