EkoSpark.com

 
     
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

» ŠUME SRBIJE, istorijske činjenice

O šumovitosti Srbije postoje podaci iz najranijeg perioda, o bogatstvu i šarolikosti srpskih šuma pisao je veliki broj autora.

A Village in Stara Planina

Zapažanja savremenika iz prošlih vekova i zapisi putnika kroz Srbiju :

Vihelem Tirski, 1168. godine

"Srbija je brdovit, šumovit i neprohodan kraj"

Konstantin Juriček, 1923 godine na osnovu vizantijskih izvora piše :

"Guste šume balkanskog poluostrva omogućile su naseljavanje i trajni boravak srpskim plemenima a te iste šume zadavale su velike muke krstašima".

Harun 1888. godine

Na svom putu od Soluna do Splita prošao je kroz Srbiju i u svom zapisu kaže :

"Sloveni imaju kuće od drveta a šume im predstavljaju veliko bogatstvo i podmiruju im najraznovrsnije potrebe."

Sumadija Woods (Central Serbia)

Putujući kroz Srbiju, Lemartin je zabeležio sledeće :

Lamartin, 1836. godine.

"Posle Niša ulazi se u lep predeo planina, okićen gustim šumama Srbije. Te divlje šume pružaju se svuda u nedogled, ostavljajući samo mesta za vijuganje jednog širokog druma.

Čitavih sedam dana mi putujemo kroz taj veličanstveni i večiti hlad, ne videći ništa drugo do beskrajnih redova ogromnih visokih bukovih stabala, talasa lišća koje vetar njiše, brdske i planinske doline jednoliko obrasle stoletnim hrastovima.

Prolazeći kroz tu veličanstvenu prirodu gde za vreme tolikih dana hoda oko vidi, ma na koju stranu da pogleda, samo jednoliko i mračno njihanje lišća hrastovog drveća što prekriva doline i planine, praveći  jedan okean od lišća ...; silazeći tako s vremena na vreme u duboke klance gde tutnji reka, gde se šuma malo sklanja da ostavi nešto mesta razuđenom polju, po kojoj lepoj novoj drvenoj kući... meni se činilo da sam usred šuma Severne Amerike."

Zaovine lake (Western Serbia)

Sa jačanjem srednjevekovne Srpske države dolazi do narušavanja šumskog pokrivača što je naročito bilo izraženo u trinaestom veku.

O tome Jiriček piše :

"Krčenjem šuma uz surove planine pojavile su se mnoge plodne ravnice a ogromne šume se preradiše podizanjem mnogobrojnih manastira i sela."

"Kroz ceo trinaesti i četnaesti vek jasno se zapaža kako Srbi intenzivno naseljavaju novostvorene ravnice".

U ovome su se naročito isticali rudari Sasi, kojima car Dušan zabranjuje dalje krčenje sa ciljem da se šuma prirodnim putem obnovi.

Sumadija (Central Serbia)

Nakon pada srednje vekovne Srpske države dolazi do masovnih migracija stanovništva u severnije krajeve koji nisu bili pod Turcima. U opusteloj Srbiji kroz naredna četiri veka šume se obnavljaju.

 

    Eko Info

    Tehnologija

    SoS Info

    Reciklaža i Otpad

    Energija

    Biodiverzitet

    Vazduh

    Voda

    Hemikalije

    Zdrav Život

    Info – Pojmovi

    Zanimljivosti

 

ekospark@gmail.com

 

 

O obnovljenim šumama govore i toponimi nastali u tom periodu kao što su Mezaja i Šumadija koji u osnovi svojih reči imaju reč šuma.

Nazivi mnogih mesta govore o šumovitosti Srbije: Bučije, Vrbolo, Bukovik, Leskovac, Međulužje, Šume, Šumarice, Žirovnica, Cerovac, Šumatovac, Lipljan, Drenova, Bukulja, Ivlje, Ivanje, Brezovica, Grabovica, Glogovac, Rujevica, Brekovac, Brekovo, Brestović, Brekovac, Jasenica, Jasenovac, Javorica, Klenovac, Jelica, Jelovica, Tisovica, Borak, Klekovica, Jablanica... i mnoga duga mesta.

U analizi imena naseljenih mesta u Srbiji koja je izvršena polazeći od registra mesta došlo je do rezultata da je u Srbiji svako deseto naseljeno mesto dobilo ime po šumi ili drveću.

Statistika : (imena najviše vode poreklo od )

Hrastova oko 17 %

Divljih i pitomih voćki oko 15 %

Vrbi i topola oko 10%

Drena  oko 5%

Leske oko 5%

Bukva oko 5%

Lipe oko 4%

» dalje »

» Dodatni LINKOVI :

      Biodiverzitet

      Biološka Raznovrsnost

      Opšti Značaj Biodiverziteta

      Ekosistem

      Statistika Degradacije Šumskog Resursa

      Šume Srbije, Istorijske Činjenice ( 2. deo)

      Degradacija I Uništenje Šuma

 

 

think Green won’t feel Blue

 
     

 

 

| Copyright EkoSpark © 2008 All Rights Reserved |

| webmaster : DELFIN-DIZAJN |