»
OZONSKE RUPE
–
Opasnost po zdravlje i živi svet
|
Rezultat
smanjenja debljine sloja ozona i njegove postepene dezintegracije jeste
opasnost po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Uvećana stopa oboljevanja
od raka kože, očne katarakte i slepila direktne su posledice gubitka
sloja ozona. Postepeno, ljudski imuni sistem postaje slabiji, tako da
uopšte nisu besmislene apokaliptične vizije čovečanstva koje živi pod
zemljom. Navešćemo detaljnije opasnosti po zdravlje ljudi i druge oblike
života na zemlji.
|
Kod ljudi,
kao što je već istaknuto, povećanje intenziteta UV-zračenja može
izazvati rak kože, kataraktu oka i slepilo ali i opekotine, snežno
slepilo, starenje kože i opadanje imunog sistema. Rak kože bez melanoma
(tumora) je jedan od najčešćih oblika raka kože kod ljudi i ustanovljena
je njegova korelacija sa intenzitetom UV-zračenja. Takođe postoje i
individualni faktori rizika od raka kože, kao što su: bleda koža sa malo
pigmenta; plave, zelene ili kestenjaste oči; svetla kosa; ispoljena
tendencija zadobijanja opekotina pri sunčanju umesto preplanulog tena;
ozbiljne opekotine od sunčanja u prošlosti; veliki broj mladeža;
pegavost kože i porodična sklonost ka oboljevanju od raka kože.
Treba
napomenuti da je utvrđena različita osetljivost na UV-zračenje kod
različitih populacija: u Norveškoj je stopa pojavljivanja melanoma kože
15.89% kod žena a 14.12% kod muškaraca, dok je u Turskoj ta stopa mnogo
manja i iznosi 0.87% kod žena i 1% kod muškaraca.
Posledice
UV-zračenja visokog intenziteta su velike i po floru i faunu. Populacija
riba u svetskim okeanima i morima će drastično opasti, tako da će opasti
i izlov riba u svrhu ljudske ishrane. Razvoj biljaka biće usporen a sa
time će opasti i prinosi. Mnoge biljke i životinje, npr. pingvini,
najverovatnije će izumreti.
Otkriveno je da se UV-zračenje negativno
odražava na vodene ekosisteme jer dovodi do smanjenja produkcije
fitoplanktona (mali plutajući organizmi, uglavnom alge i
bakterije prisutne u vodenim ekosistemima) i štetnih posledica po ribe,
račiće, krabe, vodozemce i druge vodene životinje u ranoj razvojnoj
fazi. Fitoplankton formira osnovu lanca ishrane u okeanima i morima.
Više od 30 procenata potrošnje proteina životinjskog porekla u ishrani
čovečanstva potiče iz mora, a taj procenat je još veći u zemljama u
razvoju. Promene u produkciji fitoplanktona odražavaju se i na
koncentraciju prirodnog ugljen-dioksida u atmosferi što može da bude
jedan od faktora formiranja tzv. „efekta staklene bašte“.
UV-zračenje se odražava i na razvoj kopnenih biljaka, čak i na sadašnjem
nivou.
|
▪ Eko
Info
▪ Tehnologija
▪ SoS
Info
▪ Reciklaža
i Otpad
▪ Energija
▪ Biodiverzitet
▪ Vazduh
▪ Voda
▪ Hemikalije
▪ Zdrav
Život
▪ Info
–
Pojmovi
▪ Zanimljivosti
ekospark@gmail.com
|