<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>EkoSpark &#187; Biodiverzitet</title>
	<atom:link href="http://ekospark.com/info/category/vesti/biodiverzitet/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://ekospark.com/info</link>
	<description>Info - Portal</description>
	<lastBuildDate>Wed, 28 Oct 2020 11:48:37 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.4.2</generator>
		<item>
		<title>Eukaliptus duga (mindanao gum) – Najkoloritnije drvo na svetu</title>
		<link>http://ekospark.com/info/eukaliptus-duga-mindanao-gum-najkoloritnije-drvo-na-svetu/</link>
		<comments>http://ekospark.com/info/eukaliptus-duga-mindanao-gum-najkoloritnije-drvo-na-svetu/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 17 Jul 2013 10:30:31 +0000</pubDate>
		<dc:creator>EkoSpark</dc:creator>
				<category><![CDATA[Biodiverzitet]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Eukaliptus duga (mindanao gum) – Najkoloritnije drvo na svetu]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ekospark.com/info/?p=7047</guid>
		<description><![CDATA[Boje drveta na ovoj fotografiji nisu delo nekog umetnika ili fotošopa, u pitanju je magija prirode. Eukaliptus duga je najkoloritnije drvo na Planeti. Eucalyptus deglupta ima otporno i visoko stablo. Drvo maksimalno može da poraste do 75 metara, maksimalan prečnik stabla do 2,5 metra. Najčešće se sreću stabla visine od 20 do 30 metara sa [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Boje drveta na ovoj fotografiji nisu delo nekog umetnika ili fotošopa, u pitanju je magija prirode. Eukaliptus duga je najkoloritnije drvo na Planeti.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/010/6_sl_015.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/010/6_sl_015.jpg" alt="" width="500" height="668" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Eucalyptus deglupta ima otporno i visoko stablo. Drvo maksimalno može da poraste do 75 metara, maksimalan prečnik stabla do 2,5 metra.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/010/6_sl_022.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/010/6_sl_022.jpg" alt="" width="500" height="376" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Najčešće se sreću stabla visine od 20 do 30 metara sa prečnikom stabla do 1 metra. Višebojnost kore stabla je najizraženija karateristika ove vrste eukaliptusa.</p>
<p style="text-align: justify;">Ispod kore se nalazi svetlo zelena unutrašnjost. U toku sazrevanja boje mogu da potamne, najčešće se javlja plava, ljubičasta, narandžasta, ali su prisutne i sve nijanse ovih boja.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/010/6_sl_016.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/010/6_sl_016.jpg" alt="" width="500" height="333" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Nijanse kao i raspored reljefa razlikuje se kod svakog stabla.</p>
<p style="text-align: justify;">Tajna posebnosti boja je u postepenom ljuštenju kore. Boje su svetlije u početku, zatim postepeno tamne da bi se na kraju pojavile tamne nijanse crvene boje. (<em>&lt; &gt;</em> <em>foto galerija </em>)</p>
<p style="text-align: justify;"><strong><div class="gallery-buddy" style="width: 500px"><div class="gallery-buddy-slide"><div class="gallery-buddy-img"><img width="500" height="376" src="http://ekospark.com/info/wp-content/uploads/2013/07/6_sl_022.jpg" class="attachment-500x450" alt="6_sl_022" title="6_sl_022" /><div class="gallery-buddy-prev"><span class="gallery-buddy-btn">‹</span></div><div class="gallery-buddy-next"><span class="gallery-buddy-btn">›</span></div></div><p>6_sl_022</p></div><div class="gallery-buddy-slide"><div class="gallery-buddy-img"><img width="500" height="219" src="http://ekospark.com/info/wp-content/uploads/2013/07/6_sl_021.jpg" class="attachment-500x450" alt="6_sl_021" title="6_sl_021" /><div class="gallery-buddy-prev"><span class="gallery-buddy-btn">‹</span></div><div class="gallery-buddy-next"><span class="gallery-buddy-btn">›</span></div></div><p>6_sl_021</p></div><div class="gallery-buddy-slide"><div class="gallery-buddy-img"><img width="450" height="450" src="http://ekospark.com/info/wp-content/uploads/2013/07/6_sl_020.jpg" class="attachment-500x450" alt="6_sl_020" title="6_sl_020" /><div class="gallery-buddy-prev"><span class="gallery-buddy-btn">‹</span></div><div class="gallery-buddy-next"><span class="gallery-buddy-btn">›</span></div></div><p>6_sl_020</p></div><div class="gallery-buddy-slide"><div class="gallery-buddy-img"><img width="500" height="333" src="http://ekospark.com/info/wp-content/uploads/2013/07/6_sl_017.jpg" class="attachment-500x450" alt="6_sl_017" title="6_sl_017" /><div class="gallery-buddy-prev"><span class="gallery-buddy-btn">‹</span></div><div class="gallery-buddy-next"><span class="gallery-buddy-btn">›</span></div></div><p>6_sl_017</p></div><div class="gallery-buddy-slide"><div class="gallery-buddy-img"><img width="337" height="450" src="http://ekospark.com/info/wp-content/uploads/2013/07/6_sl_0181.jpg" class="attachment-500x450" alt="6_sl_018" title="6_sl_018" /><div class="gallery-buddy-prev"><span class="gallery-buddy-btn">‹</span></div><div class="gallery-buddy-next"><span class="gallery-buddy-btn">›</span></div></div><p>6_sl_018</p></div></div></strong></p>
<p style="text-align: justify;">Prilikom gajenja eukaliptus zahteva redovno navodnjavanje, posebno u prvim godinama nakon sadnje.</p>
<p style="text-align: justify;">Dubok koren ga kasnije čini otpornim od dugih sušnih perioda. Drvo uspeva u područjima gde nema mrazeva i u predelima sa umerenim klimatskim uslovima.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://ekospark.com/home/home.html" target="_blank">EkoSpark.com\portal</a></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #ffffff;">.</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/info/eukaliptus-duga-mindanao-gum-najkoloritnije-drvo-na-svetu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Prirodni tuneli</title>
		<link>http://ekospark.com/info/prirodni-tuneli/</link>
		<comments>http://ekospark.com/info/prirodni-tuneli/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 22 May 2013 16:00:57 +0000</pubDate>
		<dc:creator>EkoSpark</dc:creator>
				<category><![CDATA[Biodiverzitet]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[parkovi]]></category>
		<category><![CDATA[priroda]]></category>
		<category><![CDATA[Prirodni tuneli]]></category>
		<category><![CDATA[prirodni tuneli nastali spajanjem delova krošnji]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ekospark.com/info/?p=7138</guid>
		<description><![CDATA[Drvoredi predstavljaju značajne zelene površine u urbanim sredinama. Svako posađeno stablo u gradu pored osnovne funkcije, prečišćavanja vazduha i vršenja fotosinteze dodatno ulepšava svaki prostor i pruža hlad. Većina gradova prepoznatljiva je po svojim parkovima, drvoredima i zelenilu, što takođe privlači i brojne turiste koji ih posećuju. Ovo su neke od najpoznatijih ulica koji su [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Drvoredi predstavljaju značajne zelene površine u urbanim sredinama. Svako posađeno stablo u gradu pored osnovne funkcije, prečišćavanja vazduha i vršenja fotosinteze dodatno ulepšava svaki prostor i pruža hlad.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_000.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_000.jpg" alt="" width="500" height="333" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Većina gradova prepoznatljiva je po svojim parkovima, drvoredima i zelenilu, što takođe privlači i brojne turiste koji ih posećuju.</p>
<p style="text-align: justify;">Ovo su neke od najpoznatijih ulica koji su prepoznatljive širom sveta po svojoj lepoti ali i specifičnom izgledu. Karakteristične su po prirodnim tunelima nastalim spajanjem delova krošnji brojnih stabala. <em>(*kliknite na sve fotografije za uvećanje)</em></p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Drvored Jacarandas</strong></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_001.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_001.jpg" alt="" width="500" height="455" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">U Južnoj Africi u Johanesburgu je veštački zasađena šuma sa velikim brojem stabala. Tropsko drveće, uključujući i 49 vrsta ružinog drveta donešeno je iz mnogih delova sveta, Urugvaja, Perua, Brazila, Evrope, Argentine.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_002.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_002.jpg" alt="" width="500" height="334" /></a></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_003.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_003.jpg" alt="" width="500" height="373" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">U oktobru kada je drveće u cvetu, zemlja je prekrivena plavim i ljubičastim laticama. Tunel je karakterističan po ljubičastoj boji.</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Ulica Gonsalo de Koval</strong></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_007.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_007.jpg" alt="" width="500" height="421" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Ispod luka divovskog drveća Tipuana, koga ima više od stotinak u ovoj ulici u Porto Alegreu, možete provesti ceo dan u šetnji.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_006.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_006.jpg" alt="" width="500" height="666" /></a></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_008.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_008.jpg" alt="" width="500" height="401" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">U 2006 godini ova ulica proglašena je kulturnom i ekološkom baštinom Brazila.</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Tunel od trešnjinog cveta</strong></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_010.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_010.jpg" alt="" width="500" height="387" /></a></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_011.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_011.jpg" alt="" width="500" height="534" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Ova ulica nalazi se u Bonu u Nemačkoj. U zavisnosti od vremena, cvetanja trešnje stvara se neverovatan pink – roze luk, u trajanju od 7 do 10 dana. U tom periodu ovom ulicom prošeta veliki broj turista.</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Tunel ginko drveća</strong></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_015.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_015.jpg" alt="" width="500" height="750" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Ginko Biloba je jedna od nacenjenijih vrsta drveća u Japanu. Neka od ovih stabala su preživela bacanje atomskih bombi na Hirošimu. Mnogi ih smatraju živim fosilima, predstavljaju simbol dugovečnosti, istrajnosti i simbol nade.</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Tunel jesenjeg drveća</strong></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_034.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_034.jpg" alt="" width="500" height="660" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Ovo drveće se nalazi u Americi u Vermontu, u parku &#8220;Smugglers Gulch&#8221;. Drveće bukvalno isijava sve boje jeseni. Prezentacija svih boja počinje prvo u severnom delu, a zatim se postepeno pomera ka južnom u toku sezone.</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Tunel ljubavi</strong></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_022.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_022.jpg" alt="" width="500" height="352" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Tunel je smešten na privatnoj pruzi, nalazi se u blizini grada Klevan u zapadnoj Ukrajini.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_020.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_020.jpg" alt="" width="500" height="328" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Voz prolazi kroz ovaj tunel tri puta u toku dana. Prema legendi, parovi koji se provezu ovim tunelom treba da zamisle želju. Ukoliko je njihova ljubav jaka i iskrena želja će se ispuniti.</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Tunel od bambusa</strong></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_027.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_027.jpg" alt="" width="500" height="327" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Ovaj tunel se nalazi u šumi bambusa, Sagano Arashiyama u Japanu, istorijski značajnom području.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_025.jpg"><img style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_025.jpg" alt="" width="500" height="334" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Nedaleko od ove šume nalaze se poznati istorijski hramovi i grobnice. Japanci vole da uživaju u specifičnom zvuku vetra koji može da se čuje u šumama bambusa.</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Tunel starih stabala bukve &#8211; &#8220;tamna ograda&#8221;</strong></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_032.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_032.jpg" alt="" width="500" height="375" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">James Stewart je zasadio stabla bukve kako bi impresionirao svoje goste na ulazu u svoju kuću u  Greyskhilu u svernoj Irskoj.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_030.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_030.jpg" alt="" width="500" height="334" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Stabla bukve stara su oko 300 godina.</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Visteria tunel</strong></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_041.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_041.jpg" alt="" width="500" height="287" /></a></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_039.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_039.jpg" alt="" width="500" height="375" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Visterija visi u grozdovima poput grožđa i počinje da cveta čim cvetovi trešnje uvenu.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_038.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_038.jpg" alt="" width="500" height="376" /></a></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_036.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/21_sl_036.jpg" alt="" width="500" height="396" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Šetnja ovim tunelom predstavlja poseban doživljaj. Mnogi ovaj tunel i park smatraju jednim od najlepših u Japanu. Svakog proleća u Tokiju japanci slave Fuji Matsuri (festival u čast prirode).</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://ekospark.com/home/home.html" target="_blank">ekospark.com\portal</a></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #ffffff;">.</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/info/prirodni-tuneli/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ginkgo – Ukras parkova i drvoreda</title>
		<link>http://ekospark.com/info/ginkgo-ukras-parkova-i-drvoreda/</link>
		<comments>http://ekospark.com/info/ginkgo-ukras-parkova-i-drvoreda/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 23 Apr 2013 16:53:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>EkoSpark</dc:creator>
				<category><![CDATA[Biodiverzitet]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Ginkgo biloba – Ukras parkova i drvoreda]]></category>
		<category><![CDATA[Ginko biloba (lat. Gingko biloba) – Ukras parkova i drvoreda]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ekospark.com/info/?p=6944</guid>
		<description><![CDATA[Ginkgo biloba je jedna od najstarijih vrsta drveća na Zemlji. Jedna od petnaest ginkgo vrsta koja je preživela ledeno doba, a na Zemlji postoji već 270 miliona godina. Otporna je na razne bolesti, napade štetočina, aerozagađenje&#8230; Smatra se najstarijom i najotpornijom biljkom na planeti, često se označava kao „živi fosil’’. Postoje stabla koja dostižu i [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Ginkgo biloba je jedna od najstarijih vrsta drveća na Zemlji. Jedna od petnaest ginkgo vrsta koja je preživela ledeno doba, a na Zemlji postoji već 270 miliona godina. Otporna je na razne bolesti, napade štetočina, aerozagađenje&#8230;</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/sl_003.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/sl_003.jpg" alt="" width="500" height="667" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Smatra se najstarijom i najotpornijom biljkom na planeti, često se označava kao „živi fosil’’. Postoje stabla koja dostižu i do 40 metara visine i prečnika do dva metra.</p>
<p style="text-align: justify;">Ginkgo je listopadno drvo, na biološkoj lestvici nalazi se između paprati i četinara. Poreklom je iz Kine, gde ga smatraju svetim drvetom, a u Evropi se pojavio 1730. godine u Holandiji, gde i danas raste najstariji primerak ove vrste na našem kontinentu. Neka stabla u Aziji stara su čak i više od 1.500 godina.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/sl_009.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/sl_009.jpg" alt="" width="500" height="375" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Ginkgo se već vekovima u Kini upotrebljava kao lek. Zabeleženo je da su lišće koristili 2.800 godina pre nove ere za lečenje raznih bolesti, kao što su astma, plućne bolesti a posebno za podsticanje periferne i moždane cirkulacije krvi.</p>
<p style="text-align: justify;">Ova biljka u sebi sadrži visok nivo flavonoida pa zahvaljijući tome ima jako antioksidativno dejstvo.</p>
<p style="text-align: justify;">Lekovita svojstva koja ima Ginkgo biloba ublažavaju vrtoglavicu, glavobolju, poboljšavaju koncentraciju i pamćenje. Ublažavaju tegobe astme, Alzheimerove bolesti, visok ili nizak krvni pritisak, zarastanje rana, upale vena. Koristi se i kao prirodni lek protiv migrene. Korišćenje i upotreba raznih preparata preporučuje se isključivo prema savetu lekara.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/sl_002.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/sl_002.jpg" alt="" width="500" height="398" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Seme Ginka se još od 206 godine pre nove ere koristilo u ishrani, uz dobru pripremu odilčnog je ukusa. Iako se list Ginka u tradicionalnoj medicini dalekog istoka primenjuje od davnina, prvi ekstrakt dobijen je tek 1965 godine.</p>
<p style="text-align: justify;">U nekim zemljama pretežno se gaji na plantažama za proizvodnju listne mase, odnosno sirovine za farmaceutsku industriju.</p>
<p style="text-align: justify;">Plantaže dostižu od 400 do više hiljada hektara. Najveće plantaže u Evropi nalaze se u Francuskoj.</p>
<p style="text-align: justify;">Pokazalo se da je plantažna proizvodnja ove vrste ekonomski isplativa jer potražnja znatno nadmašuje proizvodnju.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/sl_007.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/025/sl_007.jpg" alt="" width="500" height="667" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Ginkgo i kod nas dobro uspeva jer su klimatski uslovi povoljni. Veoma se uspešno gaji u parkovima i botaničkim baštama.</p>
<p style="text-align: justify;">Ginkgo je mnogim zemljama postao jedna od omiljenih vrsta za ukras parkova i drvoreda. Pored lekovitih svojstava, utvrđeno je da efikasno prečišćava i dobro podnosi zagađeni vazduh u gradovima.</p>
<p><span style="color: #ffffff;">  ..</span></p>
<p><a href="http://ekospark.com/home/home.html" target="_blank">EkoSpark.com</a></p>
<p><span style="color: #ffffff;">..</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="background-color: #ffffff; color: #ffffff;">.</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/info/ginkgo-ukras-parkova-i-drvoreda/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Jastreb (Accipiter gentilis)</title>
		<link>http://ekospark.com/info/jastreb-accipiter-gentilis/</link>
		<comments>http://ekospark.com/info/jastreb-accipiter-gentilis/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 11 Apr 2013 10:10:03 +0000</pubDate>
		<dc:creator>EkoSpark</dc:creator>
				<category><![CDATA[Biodiverzitet]]></category>
		<category><![CDATA[Multimedija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Jastreb (Accipiter gentilis)]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ekospark.com/info/?p=6815</guid>
		<description><![CDATA[Postoji više od 70 vrsta jastreba. Jastreb spada u porodicu orlova. Spada u životinje sa najboljim čulom vida. Kljun je kratak, jak i pri vrhu povijen na dole. Ima veoma oštre kandže. Boje jastrebovog perja zavise od vrste, ali uglavnom dominira bela, različite nijanse braon boje i crna. Na kljunu se pojavljuju plava i žuta [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Postoji više od 70 vrsta jastreba. Jastreb spada u porodicu orlova. Spada u životinje sa najboljim čulom vida. Kljun je kratak, jak i pri vrhu povijen na dole. Ima veoma oštre kandže.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/024/sl_24_005.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/024/sl_24_005.jpg" alt="" width="500" height="334" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Boje jastrebovog perja zavise od vrste, ali uglavnom dominira bela, različite nijanse braon boje i crna. Na kljunu se pojavljuju plava i žuta boja. Ženke imaju veću dužinu, veći raspon krila i veću težinu od mužjaka.</p>
<p style="text-align: justify;">Ove ptice su aktivne preko dana. Jastreb se hrani insektima, krticama, miševima i pacovima. Najveći neprijatelji jasteba su velike zmije i ljudi, koji im uništavaju staništa.</p>
<p style="text-align: justify;">Uprkos svojim ne velikim dimenzijama Jastreb je jedna od najmoćnijih evropskih grabljivica. Karakterističan je po svom letu, posle nekoliko zamaha krilima on ‘’jedri’’ vazduhom…</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/024/sl_24_003.jpg"><img class="alignnone" style="margin: 0px; border: 0px none;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/024/sl_24_003.jpg" alt="" width="500" height="375" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Jastreb često leti izuzetno nisko tik iznad tla, a odlično se snalazi i u gustoj šumi, zahvaljujući svojoj izuzetnoj spretnosti vrlo lako iznenadi svoj plen. Prilikom leta ima veliku sposobnost ubrzanja. Ima srednji raspon krila i dugačak, zaobljen rep.</p>
<p style="text-align: justify;">Zbog svega navedenog ljudi su ga dugo smatrali nepoželjnim ali se vremenom pokazalo da nije tako, zapravo je suprotno, prisustvo ove grabljivice garantuje da je fauna bogata i raznovrsna.</p>
<p style="text-align: justify;">Svaki par jastreba ima svoju teritoriju koja obuhvata od 1500 do 5000 hektara zemlje, tako da ni na taj način ne predstavlja opasnost, jer ne može da bude više ptica na malom prostoru.</p>
<p>video: Vrhunska spretnost, pogledajte odličan test spretnosti ove ptice.</p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #ffffff;">&#8212;</span></p>
<p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/2CFckjfP-1E" frameborder="0" width="600" height="315"></iframe></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #ffffff;">&#8212;</span></p>
<p style="text-align: justify;">Jastreb koji predstavlja retkost u mnogim krajevima, bio je godinama proganjan i lovljen. Zahvaljujući strogoj zabrani lova, danas se više ne nalazi na listi kritično ugroženih vrsta.</p>
<p style="text-align: justify;">Ove vrste ptica mogu se naći u četinarskim šumama i u šumskom području blizu reka.</p>
<p style="text-align: justify;">U zimsko doba dolaze u naše krajeve sa severa prateći jata ptica selica.</p>
<p style="text-align: justify;">Problem njegovog opstanka danas više ne predstavlja lov, već smanjenje šumskih površina, čime je njegovo stanište ugroženo.</p>
<p style="text-align: justify;">Tekst: <a href="http://ekospark.com/home/home.html" target="_blank">ekospark.com\portal</a> | Izvor fotografija:  , ;</p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #ffffff;">.</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/info/jastreb-accipiter-gentilis/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Skulptura spomenik Magičnom boru</title>
		<link>http://ekospark.com/info/skulptura-spomenik-magicnom-boru/</link>
		<comments>http://ekospark.com/info/skulptura-spomenik-magicnom-boru/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 26 Mar 2013 17:12:03 +0000</pubDate>
		<dc:creator>EkoSpark</dc:creator>
				<category><![CDATA[Biodiverzitet]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[Skulptura spomenik Magičnom boru]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ekospark.com/info/?p=6760</guid>
		<description><![CDATA[U Japanu je doneta odluka da se podigne spomenik – skulptura ‘’Magičnom boru’’. Ovo stablo preživelo je katastrofalni zemljotres i cunami koji je pogodio ovu zemlju 2011 godine . U šumi koja je nestala a u kojoj je bilo oko 70.000 biljaka i stabala samo je ovo drvo bora visoko gotovo 27 metara preživelo. Stablo [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">U Japanu je doneta odluka da se podigne spomenik – skulptura ‘’Magičnom boru’’. Ovo stablo preživelo je katastrofalni zemljotres i cunami koji je pogodio ovu zemlju 2011 godine .</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/26_sl_003.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/26_sl_003.jpg" alt="" width="500" height="375" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">U šumi koja je nestala a u kojoj je bilo oko 70.000 biljaka i stabala samo je ovo drvo bora visoko gotovo 27 metara preživelo.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/26_sl_005.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/26_sl_005.jpg" alt="" width="500" height="333" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Stablo je opstalo skoro šest meseci posle cunamija ali je na kraju počelo da se suši zbog velike koncentracije saliniteta u zemljištu (salinitet se povećao posle cunamija jer je morska voda poplavila celo područije).</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/26_sl_002.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/26_sl_002.jpg" alt="" width="500" height="571" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Pre nego što se drvo osušilo, posečeno je a delovi drveta su sačuvani. Od delova stabla napravljeno je više suvenira, napravljeni su i pečati čije će korišćenje imati simbolično značenje.</p>
<p style="text-align: justify;">Kada je stablo posečeno napravljen je kalup za identičnu skulpturu koja će biti postavljena u znak sećanja na žrtve ove prirodne katastrofe. Skulptura će biti novi simbol ovog regiona.</p>
<p style="text-align: justify;">Spomenik magičnom boru biće predstavljen &#8211; otkriven u toku nedelje obeležavanja dve godine od zemljotresa i cunamija.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info">ekospark.com</a></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #ffffff;">.</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/info/skulptura-spomenik-magicnom-boru/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Najveća vertikalna bašta na svetu</title>
		<link>http://ekospark.com/info/najveca-vertikalna-basta-na-svetu/</link>
		<comments>http://ekospark.com/info/najveca-vertikalna-basta-na-svetu/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 17 Feb 2013 17:30:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator>EkoSpark</dc:creator>
				<category><![CDATA[Biodiverzitet]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[eko arhitektura]]></category>
		<category><![CDATA[energetska efikasnost]]></category>
		<category><![CDATA[Najveća vertikalna bašta na svetu]]></category>
		<category><![CDATA[održivost]]></category>
		<category><![CDATA[vertikalna bašta]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ekospark.com/info/?p=6594</guid>
		<description><![CDATA[Najveća vertikalna bašta na svetu izgrađena je u Italiji u Fiordaliso šoping centru u blizini Milana. Ovu činjenicu potvrdila je i komisija Ginisove knjige rekorda početkom meseca (Guinness world records). Prelepa bašta prostire sa na površini od 1263 kvadratnih metara i u njoj se nalazi 44.000 hiljade različitih vrsta biljaka. Izgradnjom ove bašte u Italiji [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Najveća vertikalna bašta na svetu izgrađena je u Italiji u Fiordaliso šoping centru u blizini Milana. Ovu činjenicu potvrdila je i komisija Ginisove knjige rekorda početkom meseca (Guinness world records).</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/c_12.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/c_12.jpg" alt="" width="500" height="254" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Prelepa bašta prostire sa na površini od 1263 kvadratnih metara i u njoj se nalazi 44.000 hiljade različitih vrsta biljaka.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/c_03.jpg"><img style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/c_03.jpg" alt="" width="500" height="373" /></a></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/c_02.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/c_02.jpg" alt="" width="500" height="373" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Izgradnjom ove bašte u Italiji oboren je rekord bašte u Madridu, koja pokriva 844 kvadratnih metara i u kojoj se nalazi oko 2.500 biljaka.</p>
<p style="text-align: justify;">Vertikalnu zelenu baštu projektovao je arhitekta Frančesko Bolani (Francesco Bollani). Za izgradnju bašte Bolani je našao jednostavno i praktično rešenje.</p>
<p style="text-align: justify;">Najteži deo posla predstavljalo je sađenje, održavanje i praćenje razvića velikog broja različitih vrsta biljaka. Nekim biljkama bilo je potrebno godinu dana da se razviju i porastu u stakleniku.</p>
<p style="text-align: justify;">Izgradnja fasade trajala je 90 dana. Biljke su posađene u manjim metalnim kontejnerima koji su spojeni i postavljeni na fasadu.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/c_06.jpg"><img style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/c_06.jpg" alt="" width="500" height="375" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Na otvaranju bašte arhitekta je uporedio raspored biljaka na fasadi sa izgradnjom jednog ogromnog objekta od Lego kockica.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/c_08.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/c_08.jpg" alt="" width="500" height="333" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Izgradnja ove bašte trajala je 2 godine. Tim je počeo da radi 2010 godine a ukupna cena projekta iznosila je 1.3 miliona dolara.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/c_10.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/c_10.jpg" alt="" width="500" height="375" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Izgradnjom vertikalne bašte tržni centar spojio je više korisnih stvari. Vest o izgradnji ove bašte preneli su brojni mediji i tako je ostvaren odličan marketinški potez. Veliki broj turista posećuje ovaj šoping centar a bašta ujedno predstavlja i odličan primer poboljšanja energetske efikasnosti.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/c_01.jpg"><img style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/023/c_01.jpg" alt="" width="500" height="375" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Ona pomaže u regulaciji temperature u tržnom centru. U toku leta smanjuje količinu sunčeve svetlosti a u toku zime štiti od hladnoće. Na taj način smanjuje se potrošnja energije za zagrevanje ili rashlađivanje prostora. Bašta apsorbuje ugljen-dioksid i smanjuje ambijentalnu buku na minimum.</p>
<p style="text-align: justify;">Prva ideja o izgradnji vertikalne bašte stara je 90 godina, francuski arhitekta La Korzbije predložio je svojim kolegama izgradnju ovakve bašte radi dekoracije i regulisanja toplote unutar objekta.</p>
<p style="text-align: justify;">Ideja je bila jako popularna u dizajnerskim krugovima sve do početka drugog svetskog rata. U poslednjih nekoliko godina širom sveta ponovo se grade vertikalne bašte.</p>
<p><a href="http://ekospark.com/home/home.html" target="_blank">ekospark.com\portal</a></p>
<p><span style="color: #ffffff;">.</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/info/najveca-vertikalna-basta-na-svetu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Otkriveno novih 39 nepoznatih vrsta ptica</title>
		<link>http://ekospark.com/info/otkriveno-novih-39-nepoznatih-vrsta-ptica/</link>
		<comments>http://ekospark.com/info/otkriveno-novih-39-nepoznatih-vrsta-ptica/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 26 Dec 2012 11:04:32 +0000</pubDate>
		<dc:creator>EkoSpark Portal</dc:creator>
				<category><![CDATA[Biodiverzitet]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[nepoznate vrste ptica]]></category>
		<category><![CDATA[ornitologija]]></category>
		<category><![CDATA[Otkriveno novih 39 nepoznatih vrsta ptica]]></category>
		<category><![CDATA[ptice]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ekospark.com/info/?p=6288</guid>
		<description><![CDATA[Australija i Nova Gvineja predstavljaju stanište mnogih retkih vrsta biljaka i životinja. Naučnici su nas svojim istraživanjima navikli na nova otkrića. U ovom delu sveta se svake godine otkriju mnoge nove vrste. Najnovija otkrića neobičnih, novih vrsta ptica iznenadila su čak i same naučnike. Ptice su toliko retke, neobičnog izgleda i specifičnog ponašanja da su [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Australija i Nova Gvineja predstavljaju stanište mnogih retkih vrsta biljaka i životinja. Naučnici su nas svojim istraživanjima navikli na nova otkrića. U ovom delu sveta se svake godine otkriju mnoge nove vrste.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/019/sl_01.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/019/sl_01.jpg" alt="" width="500" height="333" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Najnovija otkrića neobičnih, novih vrsta ptica iznenadila su čak i same naučnike. Ptice su toliko retke, neobičnog izgleda i specifičnog ponašanja da su privukle pažnju mnogih ornitologa.</p>
<p style="text-align: justify;">Posle 8 godina posvećenih istraživanju retkih i nedovljno objašenjenih vrsta ptica i posle 18 ekspedicija upravo u ovom delu sveta uspešno je završena relaizacija projekta ‘’Rajske ptice’’.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/019/sl_03.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/019/sl_03.jpg" alt="" width="500" height="282" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Naučnik Ed Scholes i fotoreporter Nacionalne Geografije, Tim Laman po prvi put su snimili i predstavili 39 novih vrsta ptica.</p>
<p style="text-align: justify;">Uz veliku dokumentarnu i naučnu vrednost, njihov film predstavlja ekranizaciju njihovog dugogodišnjeg temeljnog i upornog rada.</p>
<p style="text-align: justify;">Publika može da vidi neobične, prelepe i po prvi put predstavljene i opisane vrste ptica.</p>
<p style="text-align: justify;">Dva trejlera koja smo postavili na sajtu, ilustruju ovaj značajan projekat. Prvi daje interesantne informacije i statističke podatke o samom radu na projektu (između ostalog i podatak da je u predhodnih 8 godina snimnjeno više od 39.000 fotografija).</p>
<p style="text-align: justify;"><iframe src="https://www.youtube.com/embed/byshbTg-7Ks" frameborder="0" width="500" height="412"></iframe></p>
<p style="text-align: justify;">Drugi trejler predstavlja isečak iz filma i ilustruje deo snimljenog materijala.</p>
<p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/YTR21os8gTA" frameborder="0" width="500" height="412"></iframe></p>
<p style="text-align: justify;">Krajem januara i početkom februara autori će detaljno predstaviti 50 kraćih filmova kojima će se ilustrovati i objasniti proučavane i otkrivene nove vrste.</p>
<p style="text-align: justify;">Ceo projekat predstavljen je knjigom i dokumentarnim filmom koji je objavljen od strane Nacionalne Geografije.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info">ekospark.com</a></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #ffffff;">.</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/info/otkriveno-novih-39-nepoznatih-vrsta-ptica/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Sanlend baobab (Adansonia digitatal)</title>
		<link>http://ekospark.com/info/sanlend-baobab-adansonia-digitatal/</link>
		<comments>http://ekospark.com/info/sanlend-baobab-adansonia-digitatal/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 08 Dec 2012 10:49:29 +0000</pubDate>
		<dc:creator>EkoSpark Portal</dc:creator>
				<category><![CDATA[Biodiverzitet]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[Sanlend baobab (Adansonia digitatal)]]></category>
		<category><![CDATA[Stablo baobaba]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ekospark.com/info/?p=6142</guid>
		<description><![CDATA[Sanlend baobab, raste u Južnoj Africi. Poznatiji je kao “drvo-pub’’ i nalazi se na privatnoj Sanlend farmi. Ovo drvo poznato je po svom velikom šupljem deblu koje je vlasnik iskoristio i pretvorio u podrum vina i bar. Stablo ovog baobaba sastoji se iz dva spojena dela. Ceo prostor vlasnik je racionalno iskoristio i pretvorio u [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Sanlend baobab, raste u Južnoj Africi. Poznatiji je kao “drvo-pub’’ i nalazi se na privatnoj Sanlend farmi.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/015/g_001.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/015/g_001.jpg" alt="" width="500" height="334" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Ovo drvo poznato je po svom velikom šupljem deblu koje je vlasnik iskoristio i pretvorio u podrum vina i bar.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/015/g_006.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/015/g_006.jpg" alt="" width="500" height="311" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Stablo ovog baobaba sastoji se iz dva spojena dela. Ceo prostor vlasnik je racionalno iskoristio i pretvorio u poznati bar koji je počeo sa radom 1993 godine.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/015/g_005.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/015/g_005.jpg" alt="" width="500" height="334" /></a></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/015/g_003.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/015/g_003.jpg" alt="" width="500" height="333" /></a></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/015/g_004.jpg"><img style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/015/g_004.jpg" alt="" width="500" height="375" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Ovo mesto posetili su brojni istraživači a danas predstavlja popularnu turističku destinaciju u ovom delu sveta.</p>
<p style="text-align: justify;">Naučnici su procenili da je starost ovog stabla oko 6.000 godina. Prečnik stabla je 10 metara, visina 19 m, a obim dostiže 33.4 metra.</p>
<p style="text-align: justify;">Izvor fotografija: <a href="http://www.flickr.com/photos/hannes_steyn/3170624537/" target="_blank">01</a>, <a href="http://www.flickr.com/photos/hannes_steyn/3171465162/in/photostream/" target="_blank">02</a>, <a href="http://www.flickr.com/photos/south-african-tourism/5613326084/" target="_blank">03</a>, <a href="http://www.flickr.com/photos/gee-raff/5575115762/" target="_blank">04</a>, <a href="http://www.flickriver.com/photos/hannes_steyn/3560241668/" target="_blank">05</a></p>
<p><a href="http://www.ekospark.com/info">ekospark.com</a></p>
<p><span style="color: #ffffff;">.</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/info/sanlend-baobab-adansonia-digitatal/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>“Oktopod glumac’’ Thaumoctopus mimicus</title>
		<link>http://ekospark.com/info/oktopod-glumac-thaumoctopus-mimicus/</link>
		<comments>http://ekospark.com/info/oktopod-glumac-thaumoctopus-mimicus/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 05 Dec 2012 17:28:19 +0000</pubDate>
		<dc:creator>EkoSpark Portal</dc:creator>
				<category><![CDATA[Biodiverzitet]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[“Oktopod glumac’’ Thaumoctopus mimicus]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ekospark.com/info/?p=6120</guid>
		<description><![CDATA[Ova fascinantna stvorenja otkrivena su 1998 godine blizu obala Sulavesi u Indoneziji. Zbog svog neobičnog ponašanja ova vrsta je zainteresovala mnoge naučnike. Ubrzo posle njegovog otkrića u naučnici Norman i Hochberg su snimili devet različitih imitacija. “Oktopod glumac’’ bez problema može da imitira nekoliko morskih predatora od  najotrovnije morske zmije, ribe lav (lionfish), raže, meduze, [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Ova fascinantna stvorenja otkrivena su 1998 godine blizu obala Sulavesi u Indoneziji.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/015/sl_002.jpg"><img style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/015/sl_002.jpg" alt="" width="500" height="276" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Zbog svog neobičnog ponašanja ova vrsta je zainteresovala mnoge naučnike. Ubrzo posle njegovog otkrića u naučnici Norman i Hochberg su snimili devet različitih imitacija.</p>
<p style="text-align: justify;">“Oktopod glumac’’ bez problema može da imitira nekoliko morskih predatora od  najotrovnije morske zmije, ribe lav (lionfish), raže, meduze, do ribe list.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/015/sl_003.jpg"><img class="alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/015/sl_003.jpg" alt="" width="500" height="333" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Transformacije oktopoda – kamuflaža, je njegov način zaštite od predatora.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/015/sl_001.jpg"><img style="border: 0px none; margin: 0px;" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/015/sl_001.jpg" alt="" width="500" height="328" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Vrsta može da dostigne do 60 cm dužine i obično je braon ili belo prugasta.</p>
<p style="text-align: justify;">Naučnici međutim napominju da i pored detaljnih istraživanja, postoji nekoliko vrsta koje se drugačije ponašaju u koliko se nađu u blizini ušća reka ili u brahičnim vodama (mešavina slane i slatke vode). Ponašanje kao i imitacije kod tih vrsta mogu da se razlikuju.</p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #ffffff;">&#8230;</span></p>
<p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/t-LTWFnGmeg" frameborder="0" width="500" height="350"></iframe></p>
<p><span style="color: #ffffff;">&#8230;</span></p>
<p>Svi pripadnici ove vrste su izuzetno inteligentni i mogu promeniti boju, teksturu kože, kako bi se potpuno prilagodili za kamuflažu i izbegli grabljivice.</p>
<p><span style="color: #ffffff;">&#8230;</span><br />
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/7Zh50pfG7d8" frameborder="0" width="500" height="315"></iframe></p>
<div>
<p>&nbsp;</p>
</div>
<p style="text-align: justify;">“Oktopod glumac’’ je sasvim slučajno otkriven i naučnici su u početku bili skeptični da postoji mogućnost da hobotnica ima tako izuzetnu sposobnost da imitira ponašanje druge životinje. Da bi se rešila dilema, neprekidno se pratilo kretanje i ponašanje ove vrste.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.ekospark.com/info">EkoSpark.com</a></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #ffffff;">.</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/info/oktopod-glumac-thaumoctopus-mimicus/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Carstvo gljiva (lat. Fungi), Neobične vrste</title>
		<link>http://ekospark.com/info/carstvo-gljiva-lat-fungi-neobicne-vrste/</link>
		<comments>http://ekospark.com/info/carstvo-gljiva-lat-fungi-neobicne-vrste/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 27 Nov 2012 17:54:22 +0000</pubDate>
		<dc:creator>EkoSpark Portal</dc:creator>
				<category><![CDATA[Biodiverzitet]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Gljive]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ekospark.com/info/?p=6006</guid>
		<description><![CDATA[Pečurka sastoji se iz drške i šešira. Plodonosno teleo raste iznad zemlje a micelijum se nalazi u podlozi. Ukoliko je mesnati šešir sa porama, tada se govori o vrganjima, a ukoliko rastu na drveću, tada su to rupičari ili gube. Postoje još i puhare, pupavci, itd. U svakom slučaju radi se o spoljašnjem izgledu gljive. [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Pečurka sastoji se iz drške i šešira. Plodonosno teleo raste iznad zemlje a micelijum se nalazi u podlozi. Ukoliko je mesnati šešir sa porama, tada se govori o vrganjima, a ukoliko rastu na drveću, tada su to rupičari ili gube. Postoje još i puhare, pupavci, itd.</p>
<p><a href="http://www.ekospark.com/info/media/2012/sl_010a.jpg"><img class="aligncenter" src="http://www.ekospark.com/info/media/2012/sl_010a.jpg" alt="" width="500" height="336" /></a></p>
<p align="justify">U svakom slučaju radi se o spoljašnjem izgledu gljive.</p>
<p align="justify">Pečurke su značajne i za ljude i mogu biti: jestive, nejestive i otrovne. Neke vrste mogu biti vrlo toksične i prilikom konzumiranja mogu prouzrokovati i smrt.</p>
<p align="justify">Pravila postoje, pa se tako može reći da su vrganji jestivi, osim ako nemaju crvene spore ili crvene „oznake“ na dršci (stručku). Ipak, siguran način za razlikovanje ovih grupa ne postoji i <span style="text-decoration: underline;"> najbolje ih mogu razlikovati samo stručnjaci</span>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/info/carstvo-gljiva-lat-fungi-neobicne-vrste/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

<!-- Performance optimized by W3 Total Cache. Learn more: http://www.w3-edge.com/wordpress-plugins/

Served from: ekospark.com @ 2026-04-27 00:38:13 -->