<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>EkoSpark.com/Blog/</title>
	<atom:link href="http://ekospark.com/blog/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://ekospark.com/blog</link>
	<description>BLOGOSFERA</description>
	<lastBuildDate>Fri, 16 Oct 2020 06:46:07 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.5</generator>
		<item>
		<title>“KRALJ ZIME” – GREJPFRUT (lat.Citrus paradise)</title>
		<link>http://ekospark.com/blog/ivana-rajicic/1259/</link>
		<comments>http://ekospark.com/blog/ivana-rajicic/1259/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 25 Feb 2013 13:25:42 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ivana Rajicic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Blog]]></category>
		<category><![CDATA[GREJPFRUT (lat.Citrus paradise)]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ekospark.com/blog/?p=1259</guid>
		<description><![CDATA[Velike temperaturne razlike koje su ove zime bile česte u Srbiji, napravile su pogodno tlo za razvijanje virusa, koji su mnoge oborili u krevet. Lekari izdvajaju preko 20 različitih virusa koji trenutno “haraju”, navodeći i neke nove, koji do sada nisu zabeleženi na našim prostorima. Pojačana ishrana u ovom periodu godine i smanjena fizička aktivnost [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Velike temperaturne razlike koje su ove zime bile česte u Srbiji, napravile su pogodno tlo za razvijanje virusa, koji su mnoge oborili u krevet. Lekari izdvajaju preko 20 različitih virusa koji trenutno “haraju”, navodeći i neke nove, koji do sada nisu zabeleženi na našim prostorima. Pojačana ishrana u ovom periodu godine i smanjena fizička aktivnost kod većine stanovnika, dodatni su faktori koji utiču na smanjeni imunitet i veću podložnost prehladama.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p style="text-align: justify;"><img style="border: 0px none; margin: 0px;" alt="" src="http://www.ekospark.com/info/10_zdrava_hrana/grejp/i/sl_08.jpg" width="630" height="406"></p>
<p>&nbsp;</p>
<p style="text-align: justify;" align="justify"><em>Pomoć vam je sve vreme pred očima! Grejpfrut je, po mom mišljenju, kralj zime.</em></p>
<p style="text-align: justify;" align="justify">Ovo voće je izuzetno bogato C vitaminom (1 grejpfrut sadrži oko 92,5mg vitamina C), vitaminom A i biljnim vlaknima. Uz redovno konzumiranje, pomoći će vašem organizmu da održi imunitet. Ali ne samo to! Grejpfrut takođe odlično utiče na smanjenje insulina u krvi i snižavanje holesterola. On je pravi čistač krvnih sudova od nagomilane masnoće, što je svakako dobrodošla informacija za sve one koji su uživali u teškoj zimskoj hrani. U nekim dijetama posebno je naglašeno da je neophodno pojesti po pola grejpfruta posle ručka i večere, kako bi pomogao čišćenje organizma.</p>
<p style="text-align: justify;" align="justify">Osvežavajući, sočan plod grejpfruta ima dodatnu vrednost, jer stvara osećaj sitosti, a za uzvrat ima vrlo malo kalorija. Čisti kardiovaskularni sistem, snižava holesterol i trigliceride. </p>
<p style="text-align: justify;" align="justify">Treba napomenuti da grejpfrut i njegov sok u interakciji sa pojedinim lekovima čine da lek bude manje delotvoran, zato ukoliko konzumirate veće količine voća a koristite lekove neophodno je da se konsultujete sa lekarom pre nego što počnete da ga jedete.</p>
<p style="text-align: justify;" align="justify"><br class="aloha-end-br"></p>
<p style="text-align: justify;" align="justify">
<p style="text-align: justify;" align="justify"><img style="border: 0px none; margin: 0px;" alt="" src="http://www.ekospark.com/info/10_zdrava_hrana/grejp/i/sl_01.jpg" width="630" height="419"></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="font-size: small; font-family: verdana,geneva;"><b>Kako kupiti zreo grejp?</b></span></p>
<p style="text-align: justify;" align="justify">U prodavnicama ga možemo naći u žutoj, crvenoj i ružičastoj boji. Ukus se malo razlikuje, ali je žuti grejp kiseliji, a crveni nešto slađi, mada su nutritivne vrednosti gotovo iste, bez obzira na boju. Kupovina grejpfruta može biti nezgodna, jer vam kora neće uvek svedočiti o slasti voćke. Kora svakako treba da je sjajna i glatka, nikako neravna i smežurana, jer to, kao i tamne mrlje na kori, govori o voću koje nije adekvatno skladišteno i transportovano. Birajte teže plodove, jer oni potvrđuju da je u pitanju zreo plod.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p style="text-align: justify;" align="justify"><img style="border: 0px none; margin: 0px;" alt="" src="http://www.ekospark.com/info/10_zdrava_hrana/grejp/i/sl_02.jpg" width="630" height="349"></p>
<p>&nbsp;</p>
<p style="text-align: justify;" align="justify"><span style="font-family: verdana,geneva; font-size: small;"><b> Čuvanje voća:</b></span></p>
<p style="text-align: justify;" align="justify">Ukoliko se desi da kupite zeleni tj. nezreli grejp, čuvajte ga nekoliko dana na sobnoj temperaturi, pa ga onda konzumirajte. Osetićete da je malo mekši na dodir i da je porumeneo, što svedoči da je spreman za jelo. U sobnim uslovima se može držati do nedelju dana, a u frižideru 6-8 nedelja.</p>
<p style="text-align: justify;" align="justify"><br class="aloha-end-br"></p>
<p style="text-align: justify;" align="justify">
<table id="8fc96fe0-89ae-f9fd-e56a-51d190a23ca1" style="width: 683px; height: 180px;" border="0" cellpadding="0" cellspacing="0">
<tbody>
<tr>
<td colspan="2">
<p style="text-align: left;" align="left"><span style="font-size: small;"><strong>Hranjiva vrednost na 100g</strong></span></p>
</td>
</tr>
<tr>
<td>
<p align="left">Energija &#8211; 138 kJ</p>
</td>
<td align="center">
<p align="left">Ugljenihidrati &#8211; 8.41 g</p>
</td>
</tr>
<tr>
<td>
<p align="left">Šećeri &#8211; 7.31 g</p>
</td>
<td align="center">
<p align="left">Vlakna &#8211; 1.1 g</p>
</td>
</tr>
<tr>
<td>
<p align="left">Masnoće &#8211; 0.10 g</p>
</td>
<td align="center">
<p align="left">Belančevine &#8211; 0.69 g</p>
</td>
</tr>
<tr>
<td>
<p align="left">Voda &#8211; 90.48 g</p>
</td>
<td align="center">
<p align="left">Tiamin (Vit. B1) &#8211; 0.037 mg (3%)</p>
</td>
</tr>
<tr>
<td>
<p align="left">Riboflavin (Vit. B2) &#8211; 0.020 mg (1%)</p>
</td>
<td align="center">
<p align="left">Niacin (Vit. B3) &#8211; 0.269 mg (2%)</p>
</td>
</tr>
<tr>
<td>
<p align="left">Vitamin B5 &#8211; 0.283 mg (6%)</p>
</td>
<td align="center">
<p align="left">Vitamin B6 &#8211; 0.043 mg (3%)</p>
</td>
</tr>
<tr>
<td>
<p align="left">Folna kiselina (Vit. B9) &#8211; 10 μg (3%)</p>
</td>
<td align="center">
<p align="left"><strong>Vitamin C &#8211; 33.3 mg (56%)</strong></p>
</td>
</tr>
<tr>
<td>
<p align="left">Kalcijum &#8211; 12 mg (1%)</p>
</td>
<td align="center">
<p align="left">Gvožđe &#8211; 0.06 mg (0%)</p>
</td>
</tr>
<tr>
<td>
<p align="left">Magnezijum &#8211; 9 mg (2%)</p>
</td>
<td align="center">
<p align="left">Fosfor &#8211; 8 mg (1%)</p>
</td>
</tr>
<tr>
<td>
<p align="left">Kalijum &#8211; 148 mg (3%)</p>
</td>
<td align="center">
<p align="left">Cink &#8211; 0.07 mg (1%)</p>
</td>
</tr>
<tr>
<td>
<p align="left">Mangan &#8211; 0.013 mg</p>
</td>
<td align="center">
<p align="left">Vitamin A &#8211; 12.0 mg</p>
</td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p align="justify">
<p align="justify"><br class="aloha-end-br"></p>
<p align="justify"><span style="font-family: verdana,geneva;"><b><span style="font-size: small;">Kako konzumirati grejp?</span> </b></span></p>
<p style="text-align: justify;" align="justify">Možete ga samo oljuštiti i jesti isečenog na kriške. Ipak, većini ljudi je grejpfrut neprijatnog ukusa, pa je idealna solucija pomešati sok od grejpa i pomorandže, koja će ublažiti njegov gorko-kiseli ukus. Grejpfrut obavezno dodajte voćnoj salati, ali odlično se slaže i sa salatama od povrća, kao i sa morskim plodovima i belim mesom, preko koga se može nacediti ili dodati kao prilog nasečen na kockice.</p>
<p style="text-align: justify;" align="justify">Uživajte i održite svoj organizam zdravim!</p>
<p align="justify">Prijatno!</p>
<p align="justify"><span style="color: #ffffff;">.</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/blog/ivana-rajicic/1259/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Dvostrana štampa &#8211; momentalna ušteda papira, vremena i para</title>
		<link>http://ekospark.com/blog/vladimir-kocic/1155/</link>
		<comments>http://ekospark.com/blog/vladimir-kocic/1155/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 28 Jan 2013 11:50:21 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Vladimir Kocic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Blog]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ekospark.com/blog/?p=1155</guid>
		<description><![CDATA[Logično je &#8211; štampajte dvostrano i imate 50% više papira. Ali i pored ovog jednostavnog dobitka, vašim trudom sprečavate brojne posledice po životnu sredinu, štedite novac, kao i vreme jer ne morate da ga kupujete često. Pogledajte ostale korisne savete i jednostavne načine na koje doprinosite poboljšanju životne sredine. &#160; &#160; Kako štampati dvostrano ako [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/auto_duplex_print.jpg"><img class="alignleft size-full wp-image-1161" alt="auto_duplex_print" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/auto_duplex_print.jpg" width="148" height="103" /></a>Logično je &#8211; štampajte dvostrano i imate 50% više papira. Ali i pored ovog jednostavnog dobitka, vašim trudom sprečavate brojne posledice po životnu sredinu, štedite novac, kao i vreme jer ne morate da ga kupujete često. Pogledajte ostale korisne savete i jednostavne načine na koje doprinosite poboljšanju životne sredine.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<h2>Kako štampati dvostrano ako štampač nema tu opciju?</h2>
<p style="text-align: justify;">Dvostrana štampa ili <strong><em>double-sided printing</em></strong> ili <strong><em>duplex printing</em> </strong>na engleskom, ili <em>recto-verso</em> na francuskom, je predviđena u većini savremenih štampača, čak i u onim koji nemaju opciju za automatsko dvostrano štampanje. Dovoljno je da pre štampe odete u &#8220;Properties&#8221; štampača i izaberete opciju za dvostrano štampanje. Zavisno od modela štampača, pokušajte da pretražite na internetu &#8220;model štampača&#8221; + &#8220;duplex print&#8221; i naći ćete uputstvo.</p>
<p style="text-align: justify;">Pogledajte sledeći video klip koji prikazuje kako možete štampati na HP-ovim štampačima.</p>
<p><span style="color: #ffffff; font-size: medium;">.</span><br />
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/XR5AW0kY2c8" height="400" width="400" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope;<br />
picture-in-picture" allowfullscreen></iframe></p>
<p><span style="color: #ffffff; font-size: medium;">.</span></p>
<p style="text-align: justify;">Znači, prvo štampate &#8220;<strong>even pages</strong>&#8221; (neparne br. stranica) pa onda vratite papir u štampač i štampate &#8220;<strong>odd pages</strong>&#8221; (parne br. stranica). Probajte nekoliko puta sa par papira na koje ćete označiti stranu pre štampanja, da bi utvrdili kako trebate da postavite papir.</p>
<p>&nbsp;</p>
<h2>Kako štampati dvostrano ako stampač ima duplex dodatak za dvostranu štampu?</h2>
<p style="text-align: justify;">Dovoljno je da odete u &#8220;properties&#8221; štampača pre štampe i izaberete opciju <em>duplex</em> ili <em>double sided</em> <em>printing</em>.</p>
<p style="text-align: justify;">U Wordu 2010 imate već iz programa predviđeni meni koji vam dozvoljava da odredite dvostranu štampu. Kliknite prvo na opciju &#8220;Print&#8221; pa onda izaberite iz prvog dugmeta ispod imena štampača &#8220;<strong>Print on both sides</strong>&#8221; kao što je naznačeno ispod.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/4846.Booklet-print-settings.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-1160" alt="4846.Booklet-print-settings" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/4846.Booklet-print-settings-300x195.jpg" width="300" height="195" /></a>Zavisno od modela štampača, moći ćete takođe da odredite odmah iz Word-a u kom će smeru čitanja biti štampane strane (horizontalno ili vertikalno). Kao što vidite, i u wordu postoji opcija za ručno štampanje ukoliko vaš štampač ne poseduje duplex dodatak.</p>
<p>&nbsp;</p>
<h2>Koje su prednosti dvostrane štampe?</h2>
<table style="width: 600px; height: 896px;">
<tbody>
<tr>
<td style="text-align: right;">
<h3>Sprečavate seču šuma</h3>
<p>Proizvodnja papira je porasla za 400% u zadnjih 40 godina i većina drveta koje (i ako) je zasađeno je topola, što doprinosi isčezavanju drugih tipova drveta.</td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/deforestation-2.jpg"><img class="alignnone" alt="deforestation-2" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/deforestation-2-300x199.jpg" width="235" height="155" /></a></td>
</tr>
<tr>
<td style="text-align: right;">
<h3 style="text-align: right;">Smanjujete količinu štetnih gasova</h3>
<p>Azot dioksid(NO<sub>2</sub>) , koji doprinosi stvaranju <em><strong>kiselih kiša</strong></em>, ugljen diokdis (CO<sub>2</sub>) koji doprinosi stvaranju efekta <em><strong>staklene bašte</strong></em>, i sumpor dioksid (SO<sub>2</sub>) koji <strong>zagađuje okolinu</strong> i sprečava rast biljaka, su gasovi koji se proizvode uporedo sa papirom, što zajedno sa isčezavanjem šuma doprinose dugoročnim i nepovratnim oštećenjem životne sredine.</td>
<td>
<p><div id="attachment_1173" class="wp-caption alignnone" style="width: 246px"><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/9956732_l1.jpg"><img class="size-medium wp-image-1173" alt="preuzeto od: caufc.wordpress.com" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/9956732_l1-300x266.jpg" width="236" height="209" /></a><p class="wp-caption-text"><span style="font-size: xx-small;">                  preuzeto od: caufc.wordpress.com</span></p></div></td>
</tr>
<tr>
<td style="text-align: right;">
<h3 style="text-align: right;"><strong>Smanjujete količinu zagađenja vode</strong></h3>
<p>Tečni otpad procesa proizvodnje papira doprinosi tkz. cvetanju vode zbog prisustva brojih organiskih materija.</td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/Potomac_green_water.jpg"><img class="aligncenter" alt="OLYMPUS DIGITAL CAMERA" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/Potomac_green_water-225x300.jpg" width="196" height="261" /></a></td>
</tr>
<tr>
<td style="text-align: right;">
<h3><strong>Smanjujete količinu otpada</strong></h3>
<p>Papir zauzima najveći deo otpada i kada štampate dvostrano smanjujete količinu koja posle toga završava <span style="color: #ffffff;">na otpadu.</span></td>
<td><span style="color: #ffffff;"><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/paperwaste00331.jpg"><span style="color: #ffffff;"><img class="size-medium wp-image-1175 aligncenter" alt="paperwaste00331" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/paperwaste00331-243x300.jpg" width="198" height="244" /></span></a></span></td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p><span style="color: #ffffff;">&gt;</span></p>
<p><span style="color: #ffffff;">&gt;</span></p>
<p><span style="color: #ffffff;">&gt;</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/blog/vladimir-kocic/1155/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Štedljive i LED sijalice dostupne i u Srbiji</title>
		<link>http://ekospark.com/blog/vladimir-kocic/1082/</link>
		<comments>http://ekospark.com/blog/vladimir-kocic/1082/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 08 Jan 2013 20:00:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Vladimir Kocic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Blog]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.ekospark.com/?p=1082</guid>
		<description><![CDATA[Evropska Unija je od 1. januara 2013, godine zabranila prodaju običnih sijalica koja su osvetljavale domove evropljana vise od jednog veka zbog njihove energetske ne-efikasnosti. Da bi održali trend sa evorpskim propisima, govorićemo o dva tipa sijalica - Kompaktna fluorescentna svjetiljka i LED sijalica koje mogu biti kupljene u Srbiji. 1) Kompaktne fluorescentne sijalice su napravljene [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Evropska Unija je od 1. januara 2013, godine zabranila prodaju običnih sijalica koja su osvetljavale domove evropljana vise od jednog veka zbog njihove energetske ne-efikasnosti. Da bi održali trend sa evorpskim propisima, govorićemo o dva tipa sijalica - <strong>Kompaktna fluorescentna svjetiljka </strong>i<strong> LED sijalica </strong>koje mogu biti kupljene u Srbiji.</p>
<p style="text-align: justify;">1) <strong>Kompaktne fluorescentne sijalice</strong> su napravljene od stakla u kojem je vakumirana živa i osiromašeni forsfor. Na osnovi sijalice se nalazi elektronske komponente, otpornici i tranzistori koji regulišu prolaz struje. Zahvaljujući ovakvoj konstrukciji, sijalice dostižu uštedu koja koristi 1/3 pa čak do 1/7 struje koju obične sijalice troše. Njihova spiralna forma može se uklopiti u svaki ambijent i u potpunosti su kompatibilni sa svim &#8220;grlima&#8221; plafonskih i podnih sijalica. (kliknite na fotografije za uvećanje)</p>
<p>&nbsp;</p>
<table class="aligncenter" border="0">
<tbody>
<tr>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/400-1.png"><img class="aligncenter  wp-image-1090" title="400 (1)" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/400-1-150x150.png" /></a></td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/400.png"><img class="aligncenter  wp-image-1091" title="400" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/400-150x150.png" /></a></td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/LP_CF_CPAR38_EU-CLP-global-001.jpg"><img class="aligncenter  wp-image-1092" title="LP_CF_CPAR38_EU-CLP-global-001" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/LP_CF_CPAR38_EU-CLP-global-001-150x150.jpg" /></a></td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Kako pronaći ispravnu osvetljenost u svećama? Pratite sledeću tabelu preuzetu sa sajta Energetske agencije SAD-a:</p>
<table>
<tbody>
<tr>
<td style="border: 1px solid #5d5a5d; text-align: center;">
<div><strong>Obične sijalice</strong></div>
<p>(WATT)</td>
<td style="border: 1px solid #5d5a5d; text-align: center;">
<div>LUMEN</div>
<div>(osvetljenje)</div>
</td>
<td style="border: 1px solid #5d5a5d; text-align: center;"><strong>Fluorescentne sijalice</strong><br />
(WATT)</td>
</tr>
<tr>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">25</td>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">250</td>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">4 to 9</td>
</tr>
<tr>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">40</td>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">450</td>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">9 to 13</td>
</tr>
<tr>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">60</td>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">800</td>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">13 to 15</td>
</tr>
<tr>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">75</td>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">1,110</td>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">18 to 25</td>
</tr>
<tr>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">100</td>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">1,600</td>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">23 to 30</td>
</tr>
<tr>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">125</td>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">2,000</td>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">22 to 40</td>
</tr>
<tr>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">150</td>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">2,600</td>
<td style="border: 1px solid #b5b5ba; text-align: center;">40 to 45</td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p style="text-align: justify;">Napomena: da bi sijalice dostigle punu osvetljenost potrebno je oko 30 sekundi rada, u zavisnosti od proizvođača.</p>
<p>Da bi imali ideju koliko od prilike koštaju u Srbiji posetite sledeće linkove:</p>
<p><a href="http://goo.gl/BeRu2" target="_blank">http://goo.gl/BeRu2</a> - 11W Philips</p>
<p><a href="http://goo.gl/o7BoQ" target="_blank">http://goo.gl/o7BoQ</a> - 2 komada GE 20W</p>
<p><a href="http://goo.gl/mPA0j" target="_blank">http://goo.gl/mPA0j</a> - 11W GE</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>2. <strong>LED sijalice</strong> su izumi novije generacije i predstavljaju najbolje rešenje po pitanju potrošnje i uticaja na životnu sredinu.</p>
<table class=" aligncenter">
<tbody>
<tr>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/original.jpg"><img class="aligncenter size-thumbnail wp-image-1118" alt="original" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/original-150x150.jpg" width="150" height="150" /></a></td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/philips-led-lights.jpg"><img class="aligncenter size-thumbnail wp-image-1120" alt="philips-led-lights" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/philips-led-lights-150x150.jpg" width="150" height="150" /></a></td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/GE-LED-40w-bulb.jpg"><img class="aligncenter size-thumbnail wp-image-1121" alt="GE LED 40w bulb" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/GE-LED-40w-bulb-150x150.jpg" width="150" height="150" /></a></td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p>&nbsp;</p>
<p style="text-align: justify;">Za razliku od bilo kojih drugih tipova sijalica, ne sadrže bilo kakav štetan gas ili živu kao kod fluorescentnih sijalica. Napravljene su od velikog broja dioda koje emituju svetlost, pa prema tome, imaju mnogo duži vek trajanja, i u slučaju da jedna ili mali broj dioda pregore, svetlo će nastaviti da radi.</p>
<table>
<tbody>
<tr>
<td style="text-align: left;"><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/philips-led-light.jpg"><img class="aligncenter  wp-image-1119" alt="philips-led-light" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/philips-led-light.jpg" width="187" height="217" /></a></td>
<td style="text-align: left;" colspan="2"><span style="color: #ffffff;">aaaaaaaaaaaaaaa  aaaaaaaaaaa      aaaaaaaaaaa aaaa</span></td>
<td style="text-align: left;"><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/bulb_comparison-en.jpg"><img class="aligncenter  wp-image-1117" alt="bulb_comparison-en" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/bulb_comparison-en.jpg" width="216" height="258" /></a></td>
</tr>
<tr>
<td style="text-align: justify;"><em>Philips je osvojio nagradu Uprave za energetiku SAD-a za ovu sijalicu koja sa samo 10W može da zameni običnu od 60W, a pri tom prosečan vek trajanja je <strong>27 godina</strong>!</em></td>
<td style="text-align: left;" colspan="2"></td>
<td style="text-align: right;"><em>Ovaj grafikon izrađen od strane Evropske Komisije, pokazuje na najbolji način koliko je LED sijalica isplatljivija od drugih tipova</em></td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p>&nbsp;</p>
<p style="text-align: justify;">Pošto se radi o čvrstom osvetljenju (solid-state lightning), lampe i sijalice od LED-a su otpornije na fizičko oštećenje, nisu osetljive na temperaturu sobe (kao što je slučaj kod svih ostalih tipova sijalica), i proizvode veoma malu količinu toplote (oko 30 puta manje od obične sijalice), dok istovremeno troše mnogo manje struje.</p>
<p>Da bi imali ideju koliko od prilike koštaju u Srbiji posetite sledeće linkove:</p>
<p><a href="http://goo.gl/XoZuk">http://goo.gl/XoZuk</a></p>
<p><a href="http://goo.gl/QVn7p">http://goo.gl/QVn7p</a></p>
<p><a href="http://goo.gl/DMSQI">http://goo.gl/DMSQI</a></p>
<p><span style="font-size: xx-small;">(Napomena: informacije u ovom članku su informativnog karaktera i ne predstavljaju vid oglašavanja citiranih firmi/sajtova, niti se mogu koristiti radi određivanja opsega cena na tržistu)</span></p>
<p><span style="color: #ffffff;">.</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/blog/vladimir-kocic/1082/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>UN: 2013ta je Međunarodna godina vodnih resursa</title>
		<link>http://ekospark.com/blog/vladimir-kocic/1048/</link>
		<comments>http://ekospark.com/blog/vladimir-kocic/1048/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 03 Jan 2013 22:14:31 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Vladimir Kocic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Blog]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.ekospark.com/?p=1048</guid>
		<description><![CDATA[Pristup čistoj pijaćoj vodi i sanitarnoj infrastrukturi je ljudsko pravo. Međutim milijarde ljudi širom sveta nemaju ta fundamentalna prava. Cilj Međunarodne Godine je povećanje svesti o izazovima sa kojima se vodovodi suočavaju nakon povećanja potražnje za pristupom od strane sve većeg broja stanovnika planete. Godina će obeležiti istoriju uspešne saradnje koje su razne inicijative doprinele, [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Pristup čistoj pijaćoj vodi i sanitarnoj infrastrukturi je ljudsko pravo. Međutim milijarde ljudi širom sveta nemaju ta fundamentalna prava. Cilj Međunarodne Godine je povećanje svesti o izazovima sa kojima se vodovodi suočavaju nakon povećanja potražnje za pristupom od strane sve većeg broja stanovnika planete.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/2013logo_en.jpg"><img class="aligncenter  wp-image-1058" title="2013logo_en" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/2013logo_en.jpg" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Godina će obeležiti istoriju uspešne saradnje koje su razne inicijative doprinele, kao i da identifikuje najveće probleme po pitanju edukacije, diplomatije, pograničnom upravljanju vodom, finansijske saradnje, državnim zakonima, i poveznosti sa Milenijumskim Ciljevima Razvoja (Millennium Development Goals).</p>
<p style="text-align: justify;">Sledeća konferencija od biće održana u Zaragozi, Španiji od 8-10 januara, a nakon toga 11 februara u štabu UNESCO-a, dok će Svetski dan Vode biti održan 22 marta u agencijama UN-a u Hagu, Nju Jorku, kao i širom sveta.</p>
<p style="text-align: justify;">Inicijativa je pripremila dosta materijala, medju kojima je i ovaj crtež za najmlađe koji ilustruje na koji način voda kruži u prirodi.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/USGS_FAO_WaterCycle.jpg"><img class="aligncenter  wp-image-1059" title="USGS_FAO_WaterCycle" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/USGS_FAO_WaterCycle.jpg" /></a></p>
<p>(da bi videli sliku u punoj dimenziji, kliknite desnim klikom i izaberite opciju otvori u novi tab/prozor)</p>
<p><span style="color: #ffffff;">.</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/blog/vladimir-kocic/1048/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Osnovana &#8220;Mreža za pronalaženje rešenja održivog razvoja&#8221; pod okriljem UN-a</title>
		<link>http://ekospark.com/blog/vladimir-kocic/1042/</link>
		<comments>http://ekospark.com/blog/vladimir-kocic/1042/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 02 Jan 2013 23:38:29 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Vladimir Kocic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Blog]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.ekospark.com/?p=1042</guid>
		<description><![CDATA[Cilj organizacije je da uključi naulnike, inžinjere, preduzetnike i ne-vladine organizacije u razmatranje problema razvoja, privrede, siromaštva i rasta broja stanovnika. Generalni Sekretar Ujedinjenih Nacija Ban Ki-Mun je 24 septembra prošle godine otvorio mrežu Sustainable Development Solutions Network (SDSN) koja bi trebala da pronađe rešenja koja bi se primenjivala na globalnom nivou a sa ciljem [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Cilj organizacije je da uključi naulnike, inžinjere, preduzetnike i ne-vladine organizacije u razmatranje problema razvoja, privrede, siromaštva i rasta broja stanovnika. Generalni Sekretar Ujedinjenih Nacija Ban Ki-Mun je 24 septembra prošle godine otvorio mrežu Sustainable Development Solutions Network (SDSN) koja bi trebala da pronađe rešenja koja bi se primenjivala na globalnom nivou a sa ciljem postizanja održivog razvoja.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/SDSN_logo_fin.png"><img class="aligncenter  wp-image-1063" title="SDSN_logo_fin" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/SDSN_logo_fin.png" /></a></p>
<p>Ciljevi koji su navedeni na web sajtu su:</p>
<ul>
<li style="text-align: justify;">Privredni razvoj i okončanje siromaštva
<ul>
<li>Odgovarajuća zarada, ishrana, sigurnost hrane, sveopšti pristup osnovnim zdravstvenim uslugama, uključujući i sprečavanje izvesnih ne-zaraznih bolesti. Takođe, pristup razvoju od ranog detinjstva, odgovarajuće obrazovanje radi postizanja stručnih sposobnosti, pristup osnovnim uslugama vezanih za infrastrukturu kao što su na primer bezbedna voda i kanalizacija, održiva energija, i širokopojasna povezanost sa internetom.</li>
</ul>
</li>
<li style="text-align: justify;">Uključenost društva
<ul>
<li>Da bi se osigurao održivi razvoj, privredna dobit mora ukljućiti celo društvo, kao i da podstiče kvalitete društvenog povezivanja – kulturu, poverenje, poštenje, volonterstvo i požrtvovanost  – i to putem potenciranja etičkih vrednosti društva i poštovanjem ljudskih prava svih osoba</li>
</ul>
</li>
<li style="text-align: justify;">Održivost životne sredine
<ul>
<li>Od naročitog značaja je potreba za dizugljenisanjem privrede do 2050te godine. Pošto je privreda sveta u 80% slučaja zavisna od energije koja se proizvodi upotrebom čvrstog goriva, neophodno je da do 2050 bude postignut rezultat preobraženja izvora energije i industrijskog sistema koji ne samo da će odbaciti zafađujuće energente, već će pronaći načina da uskladišti i ukloni ugljen-dioksid koji se već proizveden.</li>
</ul>
</li>
<li style="text-align: justify;">Vladavina prava i lična sigurnost
<ul>
<li>Državna i lokalne uprave moraju da izgrade sposobne organe i da teže ka održivom razvoju kroz odgovornost, jasne pokazatelje, i otvorenost prema svim članovima društva. Moraju da poštuju i sprovode vladavinu zakona kao i osnovna privredna i društvena prava. Države moraju da osmisle finansijske strategije i da obezbede neophodna sredstva i da pruže javna dobra koja su neophodna za održivi razvoj. Odluke javne politike moraju biti donešene u skladu sa naučnim dokazima.</li>
</ul>
</li>
</ul>
<p style="text-align: justify;">Imajući u vidu da već postoje specijalizovane agencije UN-a za zaštitu zivotne sredine kao što je UNEPA, FAO, Svetska Meterološka Organizacija, postavlja se pitanje da li će nova organizacija biti u stanju da doprinese rešavanju mnogobrojnih problema što gorenavedene organizacije nisu uspele iz političkih ili finansijskih razloga.</p>
<p><span style="color: #ffffff;">.</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/blog/vladimir-kocic/1042/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Relan torbe &#8211; novi modni trend od recikliranog materijala</title>
		<link>http://ekospark.com/blog/vladimir-kocic/1025/</link>
		<comments>http://ekospark.com/blog/vladimir-kocic/1025/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 01 Jan 2013 19:51:40 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Vladimir Kocic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Blog]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.ekospark.com/?p=1025</guid>
		<description><![CDATA[Oglasne table, posteri, plakati, koje se svakodnevno menjaju imaju cilj da reklamiraju proizvod, ali nakon toga mogu i postati proizvod! Zahvaljujući inspirativnoj viziji firme Relan, oko 600.000 tona vinila godišnje je reciklirano u njihovim magacinima površine preko 1000 m2 u Minesoti u SAD-u. &#160; Posteri od vinila su prvenstveno očišćeni i isečeni ručno ili putem [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Oglasne table, posteri, plakati, koje se svakodnevno menjaju imaju cilj da reklamiraju proizvod, ali nakon toga mogu i postati proizvod! Zahvaljujući inspirativnoj viziji firme Relan, oko 600.000 tona vinila godišnje je reciklirano u njihovim magacinima površine preko 1000 m2 u Minesoti u SAD-u.</p>
<table border="0">
<tbody>
<tr>
<td><a href="http://cdn2.bigcommerce.com/server100/a63c7/products/45/images/160/DSC00473__73078.1353438461.1000.1000.JPG"><img class="alignnone  wp-image-1031" style="margin: 0px; border: 0px none;" title="Relan torba" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/Untitled-1.jpg" width="150" height="113" /></a></td>
<td><a href="http://blog.ekospark.com/wp-content/uploads/2013/01/item_4__43215.1355428673.1000.1000.jpg"><img class="aligncenter  wp-image-1071" title="item_4__43215.1355428673.1000.1000" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/item_4__43215.1355428673.1000.1000.jpg" /></a></td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/DSC00457__02207.1353436032.1000.1000.jpg"><img class="aligncenter  wp-image-1070" style="border: 0px none; margin: 0px;" title="DSC00457__02207.1353436032.1000.1000" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/DSC00457__02207.1353436032.1000.1000.jpg" width="150" height="113" /></a></td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/anklebuster__32605.1333592006.1000.1000.jpg"><img class="aligncenter  wp-image-1069" style="border: 0px none; margin: 0px;" title="anklebuster__32605.1333592006.1000.1000" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2013/01/anklebuster__32605.1333592006.1000.1000-300x300.jpg" width="150" height="150" /></a></td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p>&nbsp;</p>
<p style="text-align: justify;">Posteri od vinila su prvenstveno očišćeni i isečeni ručno ili putem mašina, nakon čega delovi tog materijala su sašiveni u gotove proizvode kao što su torbe raznih namena, futrole, privesci, novčanici itd. Imajući u vidu koliko truda odlazi u stvaranju reklamnih tabli, finalni proizvodi su zaista zanimljivog dizajna a njihvoa vrednost, se u SAD-u kreće od 10 do 50 dolara.</p>
<p>Pogledajte video snimak kako cela operacija funkcioniše:</p>
<div class="myvideotag" style="width: 600px;"><iframe width="600" height="400" src="http://www.youtube.com/embed/hqgeiAnVOsk" frameborder="0" allowfullscreen></iframe></div>
<p><span style="background-color: #ffffff; color: #ffffff;">.</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/blog/vladimir-kocic/1025/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Redizajn modela Renault 4</title>
		<link>http://ekospark.com/blog/greenprint/985/</link>
		<comments>http://ekospark.com/blog/greenprint/985/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 23 Dec 2012 17:10:07 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GreenPrint</dc:creator>
				<category><![CDATA[Blog]]></category>
		<category><![CDATA[električni model]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.ekospark.com/?p=985</guid>
		<description><![CDATA[Čuveni model Reno 4 mnogima je bio prvi automobil koji su kupili ili vozili. Zbog svog specifičnog dizajna model je i danas interesantan mnogima. U kompaniji su se zato odlučili da objave konkurs za novi redizajn ovog modela. Konkurs je bio izuzetno uspešan, pristiglo je 3.200 radova iz više od 92 zemlje. Za najbolje rešenje [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Čuveni model Reno 4 mnogima je bio prvi automobil koji su kupili ili vozili. Zbog svog specifičnog dizajna model je i danas interesantan mnogima.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/12/sl_001.jpg"><img style="border: 0px none; margin: 0px;" title="sl_001" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/12/sl_001.jpg" width="640" height="433" /></a></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/12/sl_002.jpg"><img class=" wp-image-989 alignnone" style="border: 0px none; margin: 0px;" title="sl_002" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/12/sl_002.jpg" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">U kompaniji su se zato odlučili da objave konkurs za novi redizajn ovog modela. Konkurs je bio izuzetno uspešan, pristiglo je 3.200 radova iz više od 92 zemlje.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/12/sl_006.jpg"><img style="border: 0px none; margin: 0px;" title="sl_006" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/12/sl_006.jpg" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Za najbolje rešenje proglašena je ideja Alen Zadeh-a.</p>
<p style="text-align: justify;">Američki dizajner Alen Zadeh odlučio je da redizajnira popularnu “četvorku’’ u nekoliko verzija električnog modela: pick-up verzije, kabrioleta, do verzije sa providnim krovom.</p>
<p style="text-align: justify;">Više verzija doprinelo bi većoj popularnosti novoj “četvorki’’.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/12/sl_003.jpg"><img class="aligncenter  wp-image-1000" style="border: 0px none; margin: 0px;" title="sl_003" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/12/sl_003.jpg" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Alen je svoje koncept rešenje nazvao Reno 4 eleve (eleve od francuske reči student) kao simbol fleksibilnosti, promene, lake i jednostavne mogućnosti modifikacije i nadogradnje.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/12/sl_007.jpg"><img style="margin: 0px; border: 0px none;" title="sl_007" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/12/sl_007.jpg" /></a></p>
<p><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/12/sl_005.jpg"><img class=" wp-image-1003" style="margin: 0px; border: 0px none;" title="sl_005" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/12/sl_005.jpg" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Ko zna, u koliko se u kompaniji odluče da se ovaj koncept nađe u serijskoj prozvodnji, možda će Reno 4 nekome ponovo biti prvi automobil koji će voziti, ovoga puta električni.</p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #ffffff;">.</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/blog/greenprint/985/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Klimatska realnost 24h</title>
		<link>http://ekospark.com/blog/greenprint/965/</link>
		<comments>http://ekospark.com/blog/greenprint/965/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 22 Nov 2012 15:45:11 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GreenPrint</dc:creator>
				<category><![CDATA[Blog]]></category>
		<category><![CDATA[Vox Populi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.ekospark.com/?p=965</guid>
		<description><![CDATA[Nezadovoljni činjenicom da mnoge države koje u velikoj meri utiču na klimatske promene ne ulažu dovoljno napora da spreče ili samnje zagađenje pokrenut je projekat Climate Reality (klimatska realnost). &#8230; foto: Stephen Mally, The New York Times Projekat je vrlo brzo prihvaćen širom sveta. Brojne poznate i javne ličnosti uključile su se da pomognu u [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Nezadovoljni činjenicom da mnoge države koje u velikoj meri utiču na klimatske promene ne ulažu dovoljno napora da spreče ili samnje zagađenje pokrenut je projekat Climate Reality (klimatska realnost).</p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #ffffff;">&#8230;</span></p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/11/sl_001.jpg"><img class="aligncenter  wp-image-970" title="sl_001" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/11/sl_001.jpg" /></a></p>
<p style="text-align: right;"><em>foto: Stephen Mally, <em>The New York Times</em><br />
</em></p>
<p style="text-align: justify;">Projekat je vrlo brzo prihvaćen širom sveta.</p>
<p style="text-align: justify;">Brojne poznate i javne ličnosti uključile su se da pomognu u širenju ideje da su potrebne hitne mere kojima bi se smanjio uticaj najvećih zagađivača, ali da je potrebno i realnije informisanje vezano za klimatske promene.</p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #ffffff;">&#8230;</span></p>
<p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/3y1zaVQgyrM" height="315" width="610" allowfullscreen="" frameborder="0"></iframe></p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #ffffff;">&#8230;</span></p>
<p style="text-align: justify;">Pored naučnih i brojni svetski dnevni web portali na svojim stranicama polako dodaju linkove (Environment ili Climate Change) zaštita životne sredine ili klimatske promene&#8230;</p>
<p style="text-align: justify;">Poslednjom akcijom su aktivisti zajedno sa brojnim novinarima širom sveta, došli na ideju da skrenu pažnju upravo u emisijama vremenske prognoze (pogledajte video).</p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #ffffff;">&#8230;</span></p>
<p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/W4jj9zkT-Bc" height="315" width="560" allowfullscreen="" frameborder="0"></iframe></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #ffffff;">&#8230;</span></p>
<p style="text-align: justify;">Klimatske promene su postale realnost i moramo biti pripremljeni na nepredvidive posledice elementarnih nepogoda.</p>
<p style="text-align: justify;">Boljim informisanjem možemo sprečiti posledice i u velikoj meri ublažiti štete koje uopšte nisu zanemarljive.</p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #ffffff;">&#8230;</span></p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #ffffff;">&#8230;</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/blog/greenprint/965/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Relacija – Znanje i Resursi</title>
		<link>http://ekospark.com/blog/admin/910/</link>
		<comments>http://ekospark.com/blog/admin/910/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 22 Nov 2012 12:00:21 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Blog]]></category>
		<category><![CDATA[Vox Populi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.ekospark.com/?p=910</guid>
		<description><![CDATA[&#8230; Nije važno koliko resursa imaš&#8230; Ako ne znaš kako da ih koristiš, nikada ti neće biti dovoljno&#8230; &#8230; &#8230; &#8230; (pogledajte odličan primer, kratka priča o običnoj olovci&#8230;) &#8230; &#8230;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: center;"><a href="http://blog.ekospark.com/wp-content/uploads/2012/11/sl_01.jpg"><img class="size-full wp-image-911 aligncenter" title="sl_01" alt="" src="http://blog.ekospark.com/wp-content/uploads/2012/11/sl_01.jpg" width="500" height="379" /></a></p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #ffffff;">&#8230;</span></p>
<p style="text-align: center;">Nije važno koliko resursa imaš&#8230;</p>
<p style="text-align: center;">Ako ne znaš kako da ih koristiš, nikada ti neće biti dovoljno&#8230;</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://blog.ekospark.com/wp-content/uploads/2012/11/sl_06.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-940" title="sl_06" alt="" src="http://blog.ekospark.com/wp-content/uploads/2012/11/sl_06.jpg" width="640" height="301" /></a></p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #ffffff;">&#8230;</span></p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #ffffff;">&#8230;</span></p>
<p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/IYO3tOqDISE" height="315" width="610" allowfullscreen="" frameborder="0"></iframe></p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #ffffff;">&#8230;</span></p>
<p style="text-align: center;">(pogledajte odličan primer, kratka priča o običnoj olovci&#8230;)</p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #ffffff;">&#8230;</span></p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #ffffff;">&#8230;</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/blog/admin/910/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Specijalno &#8211; intervju sa Igorom Šabanovićem</title>
		<link>http://ekospark.com/blog/vladimir-kocic/808/</link>
		<comments>http://ekospark.com/blog/vladimir-kocic/808/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 14 Oct 2012 09:23:22 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Vladimir Kocic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Blog]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.ekospark.com/?p=808</guid>
		<description><![CDATA[Da li možete da zamislite nameštaj napravljen od kartonskih kutija? Zahvaljujući idejnom konceptu pod nazivom Fhrome mladog niškog dizajnera Igora Šabanovića, održivi razvoj će uskoro zakoračati u bibliotekama, čekaonicama, kafićima uz udobnost i estetiku koja je pri tom 100% obnovljiva. Da bi se namestaj formirao od kartona potrebno je prikupiti 260-280 listova. Nakon toga svaki [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Da li možete da zamislite nameštaj napravljen od kartonskih kutija? Zahvaljujući idejnom konceptu pod nazivom<strong> Fhrome</strong> mladog niškog dizajnera Igora Šabanovića, održivi razvoj će uskoro zakoračati u bibliotekama, čekaonicama, kafićima uz udobnost i estetiku koja je pri tom 100% obnovljiva.</p>
<p><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/56.jpg"><img class="alignnone  wp-image-872" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/56.jpg" /></a></p>
<p>Da bi se namestaj formirao od kartona potrebno je prikupiti 260-280 listova. Nakon toga svaki od njih se lepi obicnim lepkom i seče u formu koja je prikazana na slici. Tako dobijen oblik se prekrije najlonom koji ga čini vodootpornim i samim tim štiti kartone od vlage (što je posebno korisno za kafiće), i preko najlona običnim platnom u željenoj boji i dezenu. Na kraju dana, stolice mogu da se sklope oko stola, štedeći na prostoru za skladištenje i pospešujući izgled ambijenta. Pogledajte na slikama ispod kako izgleda proizvod &#8220;na papiru&#8221; i uživo.</p>
<p>&nbsp;</p>
<table style="width: 600px; height: 313px;" border="0">
<tbody>
<tr>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/53.jpg"><img class="alignnone  wp-image-857" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/53-150x150.jpg" /></a></td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/59.jpg"><img class="alignnone  wp-image-853" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/59-150x150.jpg" /></a></td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/58.jpg"><img class="alignnone  wp-image-852" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/58-150x150.jpg" /></a></td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/57.jpg"><img class="alignnone  wp-image-851" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/57-150x150.jpg" /></a></td>
</tr>
<tr>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/55.jpg"><img class="alignnone  wp-image-849" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/55-150x150.jpg" /></a></td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/54.jpg"><img class="alignnone  wp-image-848" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/54-150x150.jpg" /></a></td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/62.jpg"><img class="alignnone  wp-image-856" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/62-150x150.jpg" /></a></td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/61.jpg"><img class="alignnone  wp-image-855" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/61-150x150.jpg" /></a></td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p>&nbsp;</p>
<p><em>Da li je ovaj dizajn do sada bio izložen?</em></p>
<p><strong>Igor</strong>: Jeste, ovaj koncept je bio izložen na sajmu nameštaja u Milanu poznat kao &#8220;Salone dei mobili&#8221;.</p>
<p><em>Kako si došao na ideju da od kartona napraviš nameštaj?</em></p>
<p><strong>Igor</strong>: Par nedelja pred početak sajma nameštaja u Milanu, bilo je potrebno da osmislim originalan koncept koji bi privukao pažnju posetilaca, ali sa ograničenim budžetom, ili bolje rečeno bez. Imajući u vidu da je karton, naročito zalepljen veoma otporan na deformacije kao i da ima veliku nosivost, jednostavno mi je palo na pamet da bi bilo moguće izvući bilo koje forme.</p>
<p><em>Koliko je vremena i truda bilo potrebno da bi se jedan komplet stolica i stola napravi?</em></p>
<p><strong>Igor</strong>: Za komplet prikazan na slici je meni samom trebalo 7 dana, od toga 20h dnevnog rada. Bilo je potrebno puno truda jer sam konačno odobrenje dobio 7 dana pre otvaranja.</p>
<p><em>Da li je u tvom mišljenju reciklirajući materijal budućnost enterijera?</em></p>
<p><strong>Igor</strong>: Da, svakako. U Evropskoj Uniji vec duže vreme postoji odlaganje i separacija materijala, tako da zahvaljujući dostupnosti tih materijala dizajneri mogu da realizuju svoju kreativnost.</p>
<p>Osim Fhrome, Igor je takođe zaslužan za još nekoliko zanimljivih ideja kao što je koncept tube za pastu za zube na dopunu, koja se može 100% iskoristiti i koja je takođe napravljena od reciklirajućeg materijala, polica za knjige sa ugradjenim stepenicama, novi koncept motorcikla, i nameštaj koji potpuno iskorišćava ograničeni prostor.</p>
<p>Više detalja o tim idejama možete videti na slikama ispod:</p>
<table style="width: 611px; height: 306px;" border="0">
<tbody>
<tr>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/6.jpg"><img class="alignnone  wp-image-877" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/6-150x150.jpg" /></a></td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/8.jpg"><img class="alignnone  wp-image-878" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/8-150x150.jpg" /></a></td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/3.jpg"><img class="alignnone  wp-image-882" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/3-150x150.jpg" /></a></td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/90ormani-transf2.jpg"><img class="alignnone  wp-image-880" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/90ormani-transf2-150x150.jpg" /></a></td>
</tr>
<tr>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/108.jpg"><img class="alignnone  wp-image-881" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/108-150x150.jpg" /></a></td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/19.jpg"><img class="alignnone  wp-image-879" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/19-150x150.jpg" /></a></td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/52.jpg"><img class="alignnone  wp-image-884" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/52-150x150.jpg" /></a></td>
<td><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/50.jpg"><img class="alignnone  wp-image-883" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/50-150x150.jpg" /></a></td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p>Igor Šabanović je rođen u Nišu, a trenutno završava magistarske studije u Firenci u Italiji. Za detalje oko njegovih dizajna i kako stupiti u kontakt sa njim, posetite njegov websajt na igo-designs.com</p>
<p><a href="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/110-2.jpg"><img class="alignnone  wp-image-894" alt="" src="http://ekospark.com/blog/wp-content/uploads/2012/10/110-2.jpg" /></a></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ekospark.com/blog/vladimir-kocic/808/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
